Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac - Slavko Kolar

O Slavku Kolaru

Slavko Kolar

Autor: Blaženka Rihter, 2. 12. 2019.

Slavko Kolar rođen je 1. prosinca 1891. godine u Palešniku. Djetinjstvo je proveo u rodnome mjestu gdje mu je otac bio učitelj. Gimnaziju je nastavio u Požegi i Zagrebu, zatim Višu gospodarsku školu u Križevcima.

U hrvatskoj književnosti je bilo realtivno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog ugla sagledavanja određenih društvenih zbivanja.

U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca, Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića. I to je sve. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara i ne možemo govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava.Iako se tematika njegovih pripovijedaka u potpunosti uklapa u one najznačajnije tokove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglešenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.

Slavko Kolar je za života objavio više od stotinu radova. U Sabranim djelima (izdanje Matice hrvatske iz 1970.) se brojkama navode:

47 pripovijedaka
6 kazališnih djela
4 filmska scenarija
1 televizijski scenarij
12 autobiografskih fragmenata
20 kritika, članaka i prikaza
10 dječjih pripovijedaka
8 agronomskih stručnih radova
30 intervjua, izjava i polemičkih priloga.

Uz to je u njegovoj posmrtnoj ostavštini pronađeno dosta neobjavljenih materijala.

U prvome razdoblju književnoga rada, kada objavljuje "Nasmijane pripovijesti", Kolarov pristup temi anegdotalne je prirode, a humor mu je bezazlen. Nakon zbirki novela" Ili jesmo ili nismo" i "Mi smo za pravicu", sredinom 30-ih godina sasvim je sigurno da se Kolar iz bogate tradicije hrvatske seoske i malograđanske novele izdvaja svojim bolno humorističnim pogledom na društvo u kojem žive njegovi junaci.

Djetinjstvo je proveo u rodnome mjestu gdje mu je otac bio učitelj. Gimnaziju je nastavio u Požegi i Zagrebu, zatim Višu gospodarsku školu u Križevcima. Kao agronom često se selio, a u Božjakovini, kao upravitelj poljoprivrednoga dobra, dočekao je mirovinu. Umro je u Zagrebu 15. rujna 1963.

Povratak na prethodnu stranicu

Oglasna ploča