Osnovna škola Side Košutić Radoboj

Mjesto Radoboj nalazi se u obroncima Strahinjščice, sjeveroistočno od Krapine. Nekada se to mjesto zvalo „Radboa“, a spominje se 1334. godine. Imalo je svoju župu, a župna crkva presvetog Trojstva nalazi se neuobičajeno u dolini. To je jednostavna gotska građevina sagrađena 1334. godine, a dograđivana 1752. godine. Uz crkvu presvetog Trojstva spominje se i crkva svetog Jakova na Gorjanima Sutinskim građena u 17. i 18. stoljeću i kapela Majke Božje Lurdske sagrađena prije više od sto godina te nanovo obnovljena.

Centar Radoboja 1960. godine 

    CC

  U naučnom svijetu Radoboj je poznat po vrijednim nalazištima. Kako se prema legendi Radoboj nalazi na jezeru, u Radoboju i okolici pronađeni su mnogi fosilni nalazi biljaka i životinja po kojima je Radoboj poznat kod nas i u svijetu, a pronađeni fosili morskih riba i rakova dokaz su da je na ovom području nekad bilo toplo Panonsko more.              

Od mnogo pronađenih fosila, veliki se dio nalazi pohranjen u zbirkama Geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu, a veliki dio u Beču. Osim fosilnih ostataka tu je pronađeno dosta grobova, koji sežu, prema nađenim predmetima u neolitik.

PENTHETRIA ANTHRACINA-

fosilna lisna stjenica iz skupine

Pentatomida iz sarmatskih

Lapora kod RADOBOJA

U Radoboju je i nađen zlatan barbarski novac s glavom Atene i Nikinim likom. Uz navedeno, Radoboj je poznat po nalazištu sumpora i mrkog ugljena. Samorodni sumpor otkriven je 1810. godine i vodio se sve do 1878. godine. Mrki ugljen otkriven je 1811. godine. Rudnik mrkog ugljena otvoren je poslije prvog svjetskog rata pod imenom „MIRNA“ i radio je sve do 1946. godine.Ova rudna nalazišta omogućila su i potaknula razvoj mjesta, pa i razvoj školstva.

U rudarevu životu stalni su bili pratioci- „zidna vura i karabiterica“