Osnovna škola Split 3

Posjet Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika Split

          Učenici 6.b i 6.c razreda posjetili su Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu 20. rujna 2016. u pratnji svojih razrednica.  Posjet je organiziran kao izvanučionička nastava u okviru nastave Hrvatskoga jezika, vezano uz nastavnu jedinicu Početci hrvatske pismenosti.

         Kroz muzej su nas provele muzejske pedagoginje gđa Lada i  Ivana. U muzeju smo vidjeli i saznali mnogo o hrvatskim spomenicima i o početcima hrvatske pismenosti. Prvo smo poslušali priču o skulpturi Povijest Hrvata Ivana Meštrovića. Vidjeli smo Trpimirov natpis, koji je nastao 825. god. i Branimirov natpis iz 888. godine. Središnji motiv našeg posjeta muzeju bila ja Baščanska ploča (replika), prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti pisan u 13 redaka prijelaznom glagoljicom (od oble k uglatoj) na hrvatskom jeziku. Baščanska ploča je uklesana u kamen debljine 8 cm, visok 99 cm, a širok 197 cm. Saznali smo da je Baščanska ploča darovnica kojom kralj Zvonimir benediktincima daruje zemljište za gradnju crkve sv. Lucije. Nastala je oko 1100. godine. Pronađena je u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku. Pronašao ju je Ivan Kukuljević Sakcinski u 19. st., bila je dijelom ogradne pregrade. Napisali su je opati Držiha i Dobrovit. Baščanska ploča potvrđuje da je kvarnersko područje bilo u granicama Zvonimirovre Hrvatske, da su Hrvati kršćani i katolici te da su govorili i pisali svojim jezikom i svojim pismom. Naziv „dragi kamen“ dao joj je Stjepan Ivšić, istaknuti hrvatski jezikoslovac. Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.  

         U muzeju smo vidjeli i dva ciborija,  dva sarkofaga, plutej oltarne  pregrade iz Koljana kod Vrlike te neke ukrasne predmete izrađene od zlata.  Bili smo i u dvorani  u kojoj  smo pogledali nacrte  crkava iz prošlosti. Saznali smo da su u srednjem vijeku stari spomenici bili ukrašeni motivima  ptica poput sove, orla i pauna jer su ih smatrali vladarima nebeskog svoda. Paun se smatrao rajskom pticom  jer se crkvu prikazivalo kao raj, a svako oko na paunovom repu je značilo da je crkva svevidjelica. Saznali smo i to da su u srednjem vijeku neki spomenici bili oslikavani bojom kako bi bili zanimljiviji građanima i vladarima. Slike na ciboriju su služile kako bi se tijekom mise nepismenim osobama prenijela poruka mise.

         Posjet muzeju nam se jako svidio i drago nam je što smo izvanučioničku nastavu imali u muzeju. Svidjelo nam se to što smo mogli vidjeti i čuti mnogo o našoj prošlosti, načinu života, nastanku i razvoju pismenosti.

                                                                            Mia Miljuš i Roko Režić, 6.b