Osnovna škola Sračinec - Razmjena znanja

2021./2022. školska godina

U četvrtak, 19. svibnja 2022.g. kolektiv OŠ Sračinec otišao je na stručnu ekskurziju u Karlovac, lijepi hrvatski grad na četiri rijeke. Glavni cilj putovanja bio je posjet Osnovnoj školi „Braća Seljan“ koja se nalazi u samom centru grada. Potaknuti dobrom suradnjom, naše ravnateljice Lidije Valec kao i ravnateljice karlovačke škole Jasmine Budinski, dogovoreno je da se prvi susret održi u Karlovcu.

Nakon tople dobrodošlice učitelja, svih djelatnika škole i učenika nižih razreda koji su izveli kratak zabavni program, razgledali smo cijelu školu u pratnji ravnateljice i nekoliko učitelja. To je velika škola, stara više od sto dvadeset godina, ali vrlo lijepo i suvremeno uređena u kojoj ima puno prostora za redovnu nastavu kao i izvannastavne aktivnosti. U višim razredima sva nastava održava se u kabinetima na čemu im pomalo zavidimo jer u našoj školi postoji nedostatak specijaliziranih učionica. Posebnu draž čini veliko stepenište u predvorju gdje su nas učenici i dočekali. Školi jedino nedostaje sportska dvorana pa na nastavu tjelesnog odgoja učenici odlaze u obližnju dvoranu koja pripada gradu. Preko puta škole nalazi se i „Zorin dom“, karlovačko kazalište gdje se često održavaju predstave upravo za osnovnoškolce. Provirivši u pojedine učionice uvjerili smo se kako u razredima vlada radna i vesela atmosfera. Škola koja ima malo više od 300 učenika također ima dobru stručnu službu (pedagoga, defektologa i socijalnog radnika) te mogućnost odvijanja nastave u kući. Na kraju smo uz kavu i sok s domaćinima razmijenili svoja iskustva te dogovorili sljedeći susret dogodine, naravno u našoj školi.

U sklopu ovog stručnog putovanja također smo posjetili Aquatiku, akvarij slatkovodnih riba otvoren u Karlovcu 2016. godine. Nalazi se uz rijeku Koranu, objekt koji izvana ne narušava prirodni okoliš rijeke, a njegov izložbeni postav prikazuje floru i faunu svih hrvatskih rijeka. Pod stručnim vodstvom vodiča akvarija saznali smo mnoge zanimljivosti iz podvodnog svijeta što može biti i preporuka razrednicima da ovakvu posjetu uvrste u svoje izlete.

Nakon sjajno provedenog dana na ovom zanimljivom stručnom izletu vratili smo se u Sračinec s novim idejama koje možemo prenijeti našim učenicima.

(tekst pripremila: knjižničarka Grozdana Njegovec)

ZAŠTO ČITATI S MLADIMA I ZAJEDNO S NJIMA (osvrt na predavanje)

NOVE STRATEGIJE I IDEJE ZA RAD S DIGITALNIM UROĐENICIMA

U studenom 2021. učitelji naše škole imali su priliku, u sklopu stručnog usavršavanja planiranog Školskim kurikulumom za 2021./22., pratiti predavanje prof.dr. Anite Peti- Stantić pod nazivamo Zašto čitati s mladima i zajedno s njima. Predavanje je i dio Razvojnog plana škole te ulazi u temu poticanja čitanja koju je škola stavila kao jedan od svojih prioriteta narednih godina.

Profesorica Anita Peti-Stantić završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirala je na Sveučilištu Yale, a poslijediplomski studij je nastavila na Sveučilištu u Beču. Doktorirala je na kraju u Zagrebu 2002. godine. Redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Napisala je nekoliko znanstvenih monografija, nekoliko desetaka znanstvenih članaka, veliki slovensko-hrvatski rječnik te knjige koje se bave čitanjem i mladima – zajedno s Vladimirom Velički Jezične igre za velike i male i samostalno knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti, Znatiželja i Putovanje u nepoznato. (https://www.ljevak.hr/9381-anita-peti-stantic)

Predavanje je bilo vrlo inspirativno i otvorilo je i potvrdilo opažanja učitelja o problemu (ne)čitanja mladih generacija, možda i dodatno zabrinulo neke od nas, ali svakako dalo putokaze kako razumjeti novu generaciju digitalnih urođenika i kako im pokušati pristupiti novim strategijama i idejama.

Profesorica je otvorila temu spoznajama o našim neurološkim predispozicijama za učenje i čitanje postavivši u centar interesa ljudski mozak i način kako funkcionira pri čitanju te pritom naglasila važnost poticajne okoline u razvoju vještine čitanja kod djeteta i povezanost te vještine s govorom.

Kad dijete stiže u školu, ubrzo se prepoznaju POVOLJNE i NEPOVOLJNE OKOLNOSTI njihovog razvoja koje nas upućuju na komunikaciju kojoj je dijete izloženo unutar obitelji. Tu se javljaju goleme razlike u broju riječi s kojima djeca ulaze u obrazovni sustav (razlike mogu biti iskazane i do 10 puta); iz čega proizlazi pitanje koliko se s djecom razgovara, koliko im se razvija vokabular unutar kuće i razgovara li se uopće.

ČITANJE KAO LJUDSKO PRAVO I PROBLEM JAVNOG ZDRAVSTVA

Osnovni problem, a ujedno i cilj, jest kako razvijati rječnik i zašto to činiti. Pitanje ZAŠTO to činiti izniče iz društvena uloga čitanja (kako bismo jedni drugima prenijeli informacije o svjetovima koji nisu prisutni i kako bismo ravnopravno sudjelovali u društvima u kojima živimo).

Profesorica je postavila šire problem i osvijestila nam da je čitanje zapravo pitanje javnog zdravstva (kao pranje zubi, kao procjepljivanje) i čitanje je, upravo zbog društvene uloge koju ima i važnosti za mentalno zdravlje, zapravo, ljudsko pravo.

VJEŽBA I ZNATIŽELJA GRADE RJEČNIK

Mala djeca uče značenja riječi postavljanjem pitanja o riječima koje ne razumiju, tinejdžeri postavljanjem pitanja o pojavama svijeta u kojem žive i koja ne razumiju. Tako se razvijaju razgovori o temama i stoga je iznimno važno shvatiti i primijetiti kada mladi ne razumiju riječi i koje riječi ne razumiju jer je širina vokabulara glavna predispozicija za uspjeh u obrazovanju.

RAZUMIJEVANJE VOKABULARA I DUBINSKO ČITANJE

Razumijevanje riječi u nekom tekstu omogućit će dubinsko čitanje teksta i povezati prethodna znanja te u konačnici otvoriti mogućnosti KRITIČKOG ČITANJA I MIŠLJENJA, stoga profesorica naglašava da se zanemarivanjem proširivanja i produbljivanja vokabulara dovodi do nerazumijevanja tekstova. Kvalitetan rječnik vode potrebe suvremenog života (neovisno o struci), ostvarivanje vlastitih potencijala, otvaranje prostora za intelektualni rast pojedinca i razvoj demokracije i sudjelovanje mladih u njoj.

SVAKI UČITELJ JE UČITELJ ČITANJA

Nadalje, prof. Peti- Stantić postavlja učitelja u centar rješavanja problema ističući važnost svakog učitelja u procesu poučavanja. Također slikovito argumentira prethodne teze da su upravo UČITELJI, KNJIŽNIČARI i RODITELJI – NEUROKIRURZI BEZ NOŽA i imaju moć voditi dječji mozak u raznim smjerovima njegovog razvoja i napredovanja.

ŠTO MOŽEMO UČINITI?

Zaključuje na kraju dvosatnog interaktivnog izlaganja što možemo činiti na satovima. Iskoristiti vježbu i ZNATIŽELJU za određeni tip tema i uvoditi popularnoznanstvene tekstove u nastavu zbog njihovog intelektualnog vokabulara kojeg ne susrećemo toliko u literarnim tekstovima i razgovoru. Iz takvih tekstova važno je izdvojiti i detektirati riječi prema određenim kriterijima; naučiti te riječi i učvrstiti njihova značenja korištenjem te vježbama i igrama za produbljivanje i proširivanje vokabulara nastojati djecu izložiti takvom rječniku.

U sklopu predavanja iznesena je i moguća literatura kojem se učitelji mogu služiti.

Nekoliko naslova navest ću ovdje:

Heiney, Paul:Imaju li mačke pupak?

Igor Rudan: Očekujući vatre; Zao zrak

Saša Ceci: Blesimetar 3.

Steven Johnson: Kako smo došli dovde

Richard P. Feynman: Što te briga što drugi misle?

Faktopedija.

Tekst napisala (prema bilješkama s predavanja): Snježana Tramburovski