Osnovna škola "Stjepan Radić" Imotski

Učenici 1.a razreda sa svojom učiteljicom Jonom Glibotom, istražujući bogatstvo knjiga i njihovog utjecaja na raspoloženje i umno blagostanje, pripremili su igrokaz o prijateljstvu koji možete pogledati u nastavku.

Učenici 8. razreda su na satovima hrvatskoga jezika s prof. Sanjom Bago obrađivali lektirno djelo Zeleni pas u kojem se govori o problemu ovisnosti o drogi kod mladih. Izradili su plakat, snimili kratke filmove u kojima su monologom ispričali o ovisnosti o drogi iz perspektive različitih članova jedne obitelji, pisali osvrte na djelo i problemski članak. Također, učenici 6. razreda obrađivali su djelo Poljubit ću je uskoro, možda u kojem se glavni junak bori s problemom debljine, a njegova prijateljica s teškom bolešću. Učenici su izrađivali digitalne stripove, pisali pisma podrške glavnim likovima, izrađivali rođendanske pozivnice, recepte za prijateljstvo i još puno toga. Sve navedeno može se pogledati u digitalnim knjigama koje je izradila knjižničarka Marijana Jelinić Pezo u alatu Bookcreator.

Zeleni pas

Click to read this book, made with Book Creator

read.bookcreator.com

Poljubit ću je uskoro, možda

Click to read this book, made with Book Creator

app.bookcreator.com

Profesorice Milka Stojić i Nikolina Divić sa svojim učenicima obradile su važnu temu vezanu uz TikTok izazove koji koriste kemijske reakcije na neprimjeren i nezdrav način. Sve o pokusu koji su provele možete pročitati na plakatu u prilogu kojeg su učenici izradili. 

      ,, Knjige nam daju mogućnost putovanja u druge svjetove“

U 1.b razredu je, u sklopu Školskog preventivnog programa, učiteljica Anita Meter održala je radionicu na temu Razgovor s knjigom.

Knjiga je najbolji prijatelj. Možemo je ponijeti sa sobom kamo god išli i nikad se neće naljutiti odložimo li je na neko vrijeme i vratimo joj se kada nam to odgovara.

Čitanjem knjiga naučimo nešto novo, razvijamo maštu, obogaćujemo svoj rječnik, poboljšavamo pamćenje, jačamo koncentraciju te se opuštamo.

Na početku radionice prisjetili smo se što smo naučili o knjižnici i ponašanju u njoj (knjige, police za knjige, knjižničarka, posuđivanje, čuvanje i vraćanje knjiga).

Nakon razgovora učenici su odabrali neku pročitanu priču ili bajku te napravili svoju malu knjižicu. Na stranicama knjižice nacrtali su najvažnije događaje te smo razgovarali čemu ih je poučila pojedina pročitana priča.

Napravili smo plakat na koji smo stavili svoje knjižice. Neki od učenika (koji su htjeli) predstavili su svoju knjižicu (videozapisom) i objasnili pouku pojedine priče. 

Učenici su zaista uživali u svim aktivnostima i obećali su puno pročitanih knjiga.

Učenici 7. c razreda i njihov učitelj Ante Ćurčija razgovarali su o Izazovu gušenja koji se već neko vrijeme pojavljuje na popularnoj aplikaciji TikTok. Svrha navedenog sata bila je osvijestiti učenike o opasnostima navedenog, i sličnih izazova, kako bi se smanjila učestalost uključivanja učenika u takvu vrstu zabave. 

Nakon što su se podsjetili činjenica koje su naučili o važnosti kisika za tijelo i mozak te podataka o razornim posljedicama koje nedostatak kisika može prouzrokovati, dobili su zadatak dodatno istražiti tematiku kroz dostupnu stručnu literaturu te napisati esej s osobnim kritičkim osvrtom. 

"Plin koji ljudima znači život zove se KISIK. Ljudi udišu kisik jer je kisik nužan za zdravlje i život. Kisik je glavni izvor energije za rad mozga i svih organa u tijelu. Kod ljudi se kisik apsorbira u plućima i putem krvi odlazi u sve stanice u tijelu. Zanimljivo je da čovjek mora neprestano disati jer u tijelu ne postoji niti najmanja rezerva kisika. Mozak kao organ troši 25% ukupnog kisika u tijelu zbog čega je mozak jako osjetljiv na nedostatak kisika. Dovoljne su samo 4 minute bez kisika u mozgu da bi se dogodila trajna oštećenja pa i smrt. Možemo zaključiti da kada u tijelu nema dovoljno kisika nastaju poremećaji fizičkog i psihičkog funkcioniranja, a kada ga potpuno nestane nastupa smrt. Postoji više razloga nedostatka kisika u ljudskom tijelu. Prvi razlog je fizička bolest (začepljenje krvnih žila, ugrušak, infarkt, COVID, itd.) te je tada nužno što prije potražiti liječničku pomoć. Nažalost, ljudi ponekad ostanu bez kisika i zbog nekih nezdravstvenih razloga kao što je gušenje. Čovjek se može ugušiti kada mu hrana ili voda koje dospiju u dušnik onemoguće udisanje zraka ili kada se pritiskom na dušnik izvana spriječi disanje. U posljednje vrijeme često čujemo u školi i medijima o opasnosti TikTok "izazova gušenja" kod djece i mladih. Mislim da je taj  izazov jako opasan i da ga nitko ne bi trebao isprobavati jer to nije "izazov" nego poziv  da netko sam sebi oduzme život. Život je dar od Boga i svatko tko je živ treba čuvati svoj život i braniti ga. ŽIVOT JE NAJBOLJI IZAZOV!"

Petra Piplica, 7. c

U sklopu projekta Piramida mentalnog zdravlja, učenici 2.b razreda pod vodstvom svoje učiteljice Dragice Čelan odradili su radionicu na temu „Zdrava prehrana - zdravi mi“. U uvodnom dijelu razgovarali su o prehrani i važnosti prehrane za zdravlje. Učenici su razgovarali o obrocima i hrani koju konzumiraju tijekom dana. Međusobno su komentirali određenu vrstu hrane, okuse i način pripreme. Uslijedilo je crtanje dnevnih obroka, kako ih oni poznaju i pripremaju. Crtali su, izrezivali iz časopisa i izrađivali svoje tzv. zdrave tanjure. Dobili su zadatak da pitaju svoje ukućane i starije (bake, djedova): kako su se i čime hranili? Što su radili i kako su provodili slobodno vrijeme? Od kuda su dobivali hranu?

            Drugi dio radionice proveden je na način da su učenici čitali prikupljene priče te su uspoređivali načine prehrane nekad i danas. Pisali su svoje zaključke na temu: je li se zdravije hranilo nekada ili danas? Zaključili su da je danas puno veći i raznolikiji izbor hrane, ali i nezdraviji. Djeca konzumiraju puno šećera i nezdravih obroka mahom brze hrane. Proizvodi su često tretirani pesticidima. Ljudi su prije sami proizvodili svoju hranu, uzgajali domaće životinje i jeli zdravu hranu.

            Zaključili smo da pravilna prehrana osim na fizičko, utječe i na mentalno zdravlje. Ako jedemo zdravu i prirodnu hranu koja je raznolika, osjećamo se zadovoljno i sretno. Zadovoljni su i svojim izgledom. Treba izbjegavati prehranu bogatu šećerom, prženu hranu i višak masnoća jer sve to štetno utječe na mozak. Važno je jesti više voća, povrća, žitarica, ribe. Prema istraživanjima postoji značajna povezanost između veće konzumacije voća i povrća (pet ili više obroka) i veće dobrobiti po mentalno zdravlje.

Učenici 3. a razreda sa svojom učiteljicom Martinom Jović u sklopu Školskog preventivnog programa sudjelovali su u radionici na temu Nasilje među vršnjacima.

Cilj ove radionice je osvještavanje učenika o problemu nasilja i važnost reakcije u situacijama nasilja.

Na početku radionice razgovarali smo o tome: Što je nasilje? Kako ono utječe na osobe koje su žrtve nasilja? Koji su načini da se taj problem riješi?

Nakon što smo razjasnili zašto nasilje nije primjereno ponašanje uočili smo da umjesto nasilnika možemo imati i bolju osobinu kao što je biti volonter, pomagati drugima i družiti se sa svojim vršnjacima.

Napravili smo plakat pod nazivom „Širimo ljubav ne nasilje“ na kojem smo istaknuli negativnu stranu ponašanja tj. nasilje i pozitivnu stranu ponašanja kao što je pomaganje drugima, posjet staračkom domu, uređenje školskog okoliša i sl.

Učenici su napisali i poruke u kojima ističu važnost ljubavi i prijateljstva, a ne nasilja i mržnje.

Vrlo rado su pristupili aktivnosti te obećali puno lijepog i ugodnog druženja sa svojim vršnjacima.

Učenici 8. b razreda sa svojim učiteljem Antom Ćurčijom tijekom nastave Biologije bavili su se tvarima ovisnosti s naglaskom na prevenciju nepoželjnih oblika ponašanja kod djece i mladih.

Nakon što im je učitelj prezentirao osnovne informacije o alkoholizmu, utjecaju duhanskim proizvoda na tijelo te učinka droga na njihovo zdravlje, mozak i mentalno stanje, učenici su dobili zadatak istražiti stručnu literaturu i članke dostupne na internetu te napisati esej o tvarima ovisnosti, kao i svoj kritički osobni stav. Zadatku su pristupili jako ozbiljno i napisali dobre osvrte, a neke misli možete pročitati u nastavku.

„Važno je prepoznati da je ovisnost o alkoholu i drogama složen problem koji zahtijeva suosjećanje i razumijevanje, a ne osuđivanje i okrivljavanje. Ovisnosti o nikotinu, alkoholu i drogama ozbiljan su problem koji utječe na mnoge ljude diljem svijeta. Činjenica da postoji predispozicija za psihičke probleme tijekom stanja ovisnosti u ljudskom genomu samo dodatno potvrđuje koliko su ove ovisnosti teške i kako treba raditi na njihovoj prevenciji i liječenju.“

Ivan Karin, 8. b

„Mladi pušenjem žele dokazati svoju zrelost te misle da će ih se tretirati kao odrasle ljude, što nije točno. Ja bih, da vidim nekog svog vršnjaka kako puši, a to mi se dogodilo više puta, prije pomislila da loše kritički prosuđuje nego li da je zreo čovjek… Drogi, alkoholu i pušenju najviše su izložena djeca koju roditelji ne kontroliraju. Djecu treba nadgledati! Ne kao da ste agent FBI-a, ali tek toliko da znate stvaraju li ovisnost.“

Nina Dumančić, 8. b

„Preporučila bih svima koji imaju velike probleme da potraže pomoć i pokušaju ih riješiti razgovorom, a ne konzumiranjem takvih proizvoda.“

Ana Majić, 8. b

„Prije nego krenemo nešto raditi, moramo promisliti o posljedicama!“

Lucija Majić, 8. b

„Moje mišljenje je da mi kao pojedinci moramo biti jaki i znati se oduprijeti zlu i bježati od njega. Ne smijemo dati da nas bilo tko nagovori na loše stvari. Treba razmišljati pametno i činiti dobro, a odmaknuti se od zla. Recimo NE ovisnostima!“

Paško Maršić, 8. b

 Učenici 3. b razreda sudjelovali su u radionici Nasilje među vršnjacima koju je vodila njihova učiteljica Maja Šimić u svrhu prevencije nepoželjnih oblika ponašanja te poticanja solidarnosti i podrške među vršnjacima. 

Nakon pročitanog lektirnog djela Vlak u snijegu i analize likova u istom,učenici su upoznali dva karakterno suprotna lika – Ljuban i Pero.

Na samom početku radionice na Satu razrednika učenici su na ploči istaknuli negativne Perine osobine te pozitivne Ljubanove. Nakon toga su u sebi tražili te osobine, tj. postupke, kada su se ponašali kao Pero, a kada kao Ljuban. Na zelene papire su ispisivali svoje postupke pod naslovom „Bio sam Ljuban“, a na crvene „Bio sam Pero“, potom su od istih napravili plakat. Radionicom se učenike pokušalo motivirati na odabir altruističnog i solidarnog ponašanja, koje pozitivno djeluje na obje osobe u odnosu, a s druge strane prevenirati vršnjačko nasilje. 

Prevenciji  zlouporabe sredstava ovisnosti s naglaskom na kockanje i klađenje

- opasnost skrivena u zabavi -

          U sklopu Školskog preventivnog programa pedagoginja Marija Blažić u 6. razredima održala je radionice i predavanja o prevenciji  zlouporabe sredstava ovisnosti s naglaskom na kockanje i klađenje - opasnost skrivena u zabavi. Osnovni cilj predavanja i radionica je prevencija nepoželjnih oblika ponašanja i navika od najranije životne dobi. 

Kroz zajedničku diskusiju s učenicima o vrstama ovisnosti, opasnostima koje one predstavljaju za zdrav mentalni razvoj svakog pojedinca, a s naglaskom na posljedice za najmlađe, željelo se učenike osnažiti i osvijestiti o važnosti vlastitog stava o izbjegavanju sredstava ovisnosti.

Sama tema kockanja i klađenja  tijekom radionice provedena je uz pomoć radionica „Pragma_projekt-Pomak_kviz-2017-2018-kockanje“ –ZDRAV ZA 5 gdje su učenici trebali odgovarati na pitanja što je točno, a što netočno nakon čega bi uslijedila diskusija.

Kroz diskusiju što je točno, a što netočno definirali smo što je klađenje/kockanje, osvrnuli se na povijest i razvoj kockanja, rizična ponašanja i posljedice klađenja/kockanja te zakonske odredbe RH vezano uz navedeno.

Zanimljiva pitanja u kvizu dali su učenicima odgovore o zabludama vezanim za ovisnosti o kockanju kao nečem zabavnom i bezopasnom. Iako je maloljetnicima zakonom zabranjeno kockanje/klađenje,  istraživanja pokazuju na veliku prisutnost maloljetnih kockara u RH. Naglaskom na negativne posljedice kockanja/klađenja kao što su: gubitak novca, nedostatak vremena za učenje i školu, prijatelje i hobije,  loš osjećaj nakon što se izgubi novac, osjećaj gubitka kontrole nad svojim ponašanjem, narušeno samopouzdanje, ljutnja, svađanje, poremećeni odnosi s okolinom (roditelji, prijatelji, škola), željelo se učenicima osvijestiti povezanost problematičnog kockanja s mentalnim i tjelesnim zdravljem (čini se kao da mnogi u tu povezanost ne vjeruju jer im nije jasno što uopće kockanjem čine svom tijelu i umu). Patološka ovisnost o kockanju definirana je kao bolest prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema te svrstana u kategoriju poremećaji navika i nagona.

Učenici su aktivno sudjelovali u razgovorima, tražili odgovore na pitanja za koja nisu bili sigurni što je točno. Sami navode korist od ovakvih radionica jer su tako puno bolje informirani o problemu kockanja mladih, o razvoju vještina vlastitog razmišljanja važnih za suočavanje sa socijalnim pritiscima okoline te razvoju vještina ključnih za prevenciju kockanja.

U ovom preventivnom programu sudjelovali su učenici sedmog razreda pod vodstvom učitelja Nikole Karina. Tema programa bila je vezana za nastavnu cjelinu iz fizike u sedmom razredu.

Nakon što smo u nastavnoj cjelini Energija odradili fizikalne pojmove rad, energija i zakon očuvanja energije probao sam zajedno s učenicima primijeniti naučeno gradivo na primjeru iz svakodnevnog života. Analizirali smo  TikTok izazov  "razbijači lubanje“ s  fizikalnog gledišta. Koristeći  fizikalne zakone došli smo do određenih vrijednosti iz kojih smo zaključili da je izazov jako opasan i da nitko u njemu ne bi trebao sudjelovati.

Izazov se sastoji od toga da kada osoba skoči u zrak, dvije osobe koje se nalaze svaka s po jedne strane pored nje, udare je po nogama tako da noge polete prema naprijed, a tijelo prema natrag.

Ako uzmemo da je prosječna masa učenika u razredu 55kg i visina 165 cm, pri slobodnom padu s visine od 1m, ubrzanje je konstantno (gravitacijsko ubrzanje) i iznosi 9.81N/kg. Sila udara počinje se javljati pri prvom kontaktu glave od pod, kada je ta sila i najveća. Ako bi zanemarili dio energije koja se izgubila na otpor zraka mogli bi izračunati srednju silu udara. Zbog udarca u noge tijelo još dodatno dobije rotacijsku kinetičku energiju. Promjena energije tijela jednaka je obavljenom radu. Zaustavni put tijela možemo uzeti kao deformaciju cijelog tijela od 10 cm. 

Poveznica za aplikaciju na kojoj se može za razne parametre izračunati sila udara: http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/flobi.html

Prijelomi nastaju kada se prekorači granica elastičnosti kosti, a nastanak prijeloma lubanje ovisi o primijenjenoj sili, točki udarca (debljini lubanje), prisutnosti kose na tjemenu i smjeru udarca.

Neka izvješća sugeriraju da bi moglo biti potrebno samo 73 njutna sile da izazove jednostavan prijelom. Jedna japanska studija pokazala je brojku za potpuno drobljenje čak 5400 njutna. (Izvor:  https://www.thehealthyjournal.com)

Odgovori na pitanja i mišljenje učenika na temu:
Jeste li sudjelovali u izazovu razbijač lubanje?
Sudjelovao sam u ovom izazovu i nisam imao ozlijede jer sam izazov radio na trampolinu.
Nisam nikada sudjelovao u izazovu razbijač lubanje.

Imam TikTok aplikaciju i dosad nisam znala za taj izazov. Ne bih sudjelovala u njemu.

Jedini TikTok izazovi u kojima sudjelujem su plesni izazovi u kojima se prate plesni koraci.

Sudjelovao sam u izazovu razbijači lubanja, ali na elastičnoj podlozi.

Sudjelovao sam u izazovu. Ozljede nisam dobio. Nitko me nije nagovarao. Troje mojih prijatelja je sudjelovalo u tome.

Sudjelovao sam u sličnom izazovu. Dok sam radio sličan izazov bio sam preplašen.

Moju prijateljicu su nagovorili na takav izazov i sad ima problema s kralježnicom.

Kakav je vaš stav o tom izazovu?
Mislim da je glup izazov, ali ako se radi na trampolinu onda je zabavan.

Prijatelju su me nagovarali na takve slične izazove, ali ih nisam radio.

Mislim da je ovaj izazov grozan.

Kada sam vidjela te opasne video uratke, odmah sam to blokirala.

Žao mi je djece koja su sudjelovala u takvom izazovu i da mogu odgovorila bih ih da to ne čine.
Mislim da su to gluposti jer se dovodiš u situaciju opasnu po život. Izazov je opasan i beskoristan.

Mislim da nitko ne bi trebao sudjelovati u tom izazovu jer je previše opasan.

O ovome izazovu mislim sve najgore.

Mislim da je izazov jako opasan i da TikTok treba ukinuti jer zarađuje novac na videima opasnog sadržaja.

Važniji je moj život nego ti glupi izazovi. Smatram da bi oni koji objavljuju te izazove trebali biti kažnjeni.

Imam TikTok i koristim ga u dobre svrhe.

Mislim da djeca koja to rade imaju neke probleme u obitelji ili školi te da trebaju razgovarati s nekim o tome, a ne činiti sebi loše.

Moj stav je dobar.

TikTok koristim u svrhu zabave.

Nikoga nikada nisam nagovarala na takav izazov i neću nikad.

Neću više raditi takve izazove jer su opasni.

Neki naši vršnjaci taj izazov prihvaćaju jer misle kad to naprave da će ispasti face, a zapravo može završiti smrću.

Taj izazov nema smisla.

Ovaj izazov nije ni malo dobar i poželjan. Rade ga djeca kako bi postala popularna, a nisu ni svjesna posljedica.

Dok sam koristio TikTok nisam naletio na takav sadržaj.

Mislim da bi roditelji trebali zabraniti korištenje TikToka.

Koliko promišljate prije nego li stupite u neku sličnu vrstu zabave?

Nisam nikad radio slične izazove jer sam okružen normalnim ljudima.

Sudjelovala sam u izazovu ostati budan cijeli dan.

Prijatelji su me nagovarali na izazov gušenja te sam im rekla da ne želim umrijeti radi lajkova i pratitelja. 

TikTok koristim radi smiješnih videa i da se moji prijatelji i ja malo zezamo.

Imam TikTok, ali ga nikada ne bi iskoristio u svrhu opasnih izazova.
Ako bi me ikada netko nagovarao na takav izazov ne bih prihvatila jer znam posljedice.

Pogledam prije izazov i promislim prije nego se odlučim ga napraviti.

Promislim o tome mogu  li sebe i druge dovesti u opasnost.

Prije izvođenja ovog izazova treba promisliti o posljedicama.

Nitko nikoga ne treba nagovarati na taj izazov.

Uvijek prije nego što nešto napravim dobro promislim.

Ne promišljam puno prije nego što nešto napravim jer se jednom živi.

Nikad me nitko nije natjerao na neki izazov.

Ja ne promišljam prije, samo napravim.

Uvijek promislim dva puta prije nego na takvo nešto pristanem.

Nemam mišljenje o tome jer me ne zanimaju takvi izazovi.

TikTok sam koristio, ali sam ga izbrisao jer mi je oduzimao previše vremena.

Ako je izazov zabavan onda sudjelujem u njemu.

U sklopu Školskog preventivnog programa u 4. b razredu održana je radionica Kako zdrava prehrana utječe na mentalno zdravlje. Unos prevelikih količina šećera u organizmu utječe na pojavu bolesti srca, uzrokuje pretilost i visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2, pojavu akni, smanjuje energiju te utječe na mozak. Znanstvena istraživanja dokazala su da konzumacija šećera u djetinjstvu utječe na razvoj mozga, posebno na dio koji se bavi pamćenjem. Zbog toga smo odlučili istražiti kako unos prevelikih količina šećera utječe na naše zdravlje, tj. na naš mozak te koliko šećera sadrže voda i sokovi koje pijemo. Na ambalažama smo proučili koliko grama šećera ima u jednom decilitru (100 mililitara) te smo tu vrijednost pomnožili s količinom tekućine u ambalažama. Uz pomoć vage izvagali smo ukupnu količinu šećera koja se nalazi u pojedinoj ambalaži te smo ga stavili u male prozirne vrećice. Napravili smo plakat na koji smo stavili ambalaže, a ispod njih vrećice sa šećerom. Zaključili smo da u vodi nema šećera te da je voda najzdravije piće. Nakon što smo plakat izložili na školskom hodniku uočili smo kako se stariji učenici zaustavljaju i proučavaju koliko ima šećera u piću koji često konzumiraju. Svi učenici bili su oduševljeni sudjelovanjem u ovom projektu, a bili su jako ponosni što stariji učenici mogu nešto naučiti od njih.

U periodu od 3. do 4. ožujka 2023. godine održala se 1. Konferencija školskih psihologa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Organizatori konferencije bili su Hrvatska psihološka komora i Agencija za odgoj i obrazovanje. Skup je okupio brojne školske psihologe koji djeluju diljem Republike Hrvatske te eminentne hrvatske psihologe iz raznolikih područja rada. Psihologinja Lara Buljan Gudelj predstavila je Piramidu mentalnog zdravlja kao projekt školskog preventivnog programa koji se provodi u praksi. Sudionici su projekt ocijenili kao zanimljiv i koristan. 

 „Internet je nezamjenjiv medij za razmjenu informacija i

komunikaciju, a sve njegove zamke možemo izbjeći svojim

odgovornim ponašanjem!“

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, u suradnji sa Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (HAKOM), pokrenulo program zaštite sigurnosti djece na internetu s ciljem edukacije roditelja i djece. U tu svrhu, HAKOM je pripremio video i brošuru koja sadrži korisne informacije i savjete vezane uz opasnosti i sigurnost na internetu, zaštitu osobnih podataka te načine prepoznavanja elektroničkog uznemiravanja i nasilja.

Kako bi se učenike upozorilo na sve zamke korištenja interneta i društvenih mreža te upoznalo na koji način mogu zaštiti sebe i svoje osobne podatke prilikom korištenja istih, profesorica informatike Marijana Dropuljić je sa učenicima 5.b razreda provela radionicu o sigurnosti i zaštiti na internetu. Tijekom radionice učenici su dijelili vlastita iskustva s kojima su se susreli na društvenim mrežama i nakon razgovora svoja iskustva su pretvorili u zanimljive radove na temu sigurnosti i zaštite na internetu koje možete pogledati u priloženoj datoteci. 

Učenici 2. a razreda sa svojom učiteljicom Marijanom Vidak odlučili su razgovarati o pozitivnom utjecaju životinja na naše emocionalno stanje. Učenici su razgovarali o svojim kućnim ljubimcima, njihovim imenima, izgledu i potrebama. Zatim su izveli zanimljiv igrokaz o radu veterinara i načinu na koji liječi životinje i pomaže im. Promatrali su likovne prikaze brige o životinjama te su ih obojali. Pojedinačno su navodili osjećaje koji im se javljaju u interakciji sa životinjama te su zajednički zaključili da briga o kućnim ljubimcima i drugim životinjama djeluje pozitivno na naše raspoloženje te da je to aktivnost kojom bismo se trebali što više baviti.

U sklopu projekta Piramida mentalnog zdravlja, učenici PRO 1 zajedno sa svojom učiteljicom rehabilitatoricom Ivanom Jukić odradili su projektni dan na temu „Tiho, o tiho govori mi jesen.“

Iz hrvatskoga jezika osmišljavali su i pisali rečenice koje ih asociraju na jesen. Učiteljica je rečenice zapisivala na ploču, a kasnije su ih učenici prepisali u bilježnicu.

Iz matematike su učenici imali različite zadatke s temom jeseni. Neki su učenici brojali jesenske plodove i povezivali broj s količinom, neki su zbrajali jesenske plodove, a neki su množili jesensko voće i crtali ga u jesensku košaru.

Iz glazbene kulture učenici su slušali jesenske pjesmice (tiho, tiho pada list za listom žut) i njihali se u ritmu, oponašajući jesensko lišće na vjetru koje pleše svoj posljednji ples.

Iz likovne kulture učenici su uz pomoć učiteljice i pomoćnika u nastavi crtali i rezali listove jesenskih boja.

Iz tehničke kulture razvijali su finu motriku, manipulativne spretnosti i preciznost na način da su uz pomoć oblikovali i lijepili lišće kojim su ukrasili vrata naše učionice (razredni semafor).

U svrhu prevencije poteškoća mentalnog zdravlja učenici su osmišljavali na koji način produktivno uživati u jesenskim danima te istovremeno jačati psihološku otpornost. Tako su u dvorištu škole prikupljali različite jesenske plodove, lišće i grančice. Brali su ciklame, boraveći na svježem zraku. Prikupljenim plodovima ukrasili su svoju učionicu i na taj način stvorili poticajno radno okruženje, kao jedno od preduvjeta pozitivne školske klime.

Cijelu aktivnost, svoj osobni doživljaj jeseni i osjećaja koje jesen budi u njima izrazili su na razrednom semaforu.

Učenici posebnog razrednog odjela sa svojom učiteljicom defektologinjom Mirjanom Matković odradili su radionice o kućnim ljubimcima u sklopu projekta “Piramida mentalnog zdravlja”. Prilikom obilježavanja blagdana sv. Franje, zaštitnika naše župe, učenici su slušali priču o tome kako je sv. Franjo pripitomio vuka te gledali animirani film o tome. Nakon priče i filma promišljali su i razgovarali o tome kako je svetom Franji uspjelo pripitomiti vuka, koja su to ponašanja koja su do toga dovela. Učenici su naveli da je to bila briga za vuka, ljubav prema njemu i povjerenje.
Nakon toga se razgovaralo o drugim životinjama koje su ljudi pripitomili i koje imaju za kućne ljubimce. Učenici su navodili svoje kućne ljubimce, crtali ih i pričali o njima. Iznosili su doživljaje sa svojim ljubimcima, brigu o njima, osjećaje i želje. Od crteža i misli o kućnim ljubimcima napravljen je plakat koji je izložen. Učenici su plakatom bili jako zadovoljni i ponosni.
Ova aktivnost provedena je u sklopu Školskog preventivnog programa tijekom nastave hrvatskog jezika, prirode i društva, sata razrednika i edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka.

Umjetnici iz PRO2