Pragom tvojim morali smo proći
još maleni, u svijet znanja poći
budiš naše nade, budiš naše želje
Tiho uvijek skrivaš djetinjstva veselje…
ref. Let, let, let naš je cijeli svijet
Najdraža školo, ti si za pet!
Let, let, let, naš je cijeli svijet
imotska školo ti si za pet!
Ti, što nosiš Radićevo ime
Tu si mnoga ljeta, mnoge zime
U tebi su rasli, danas mnogi znani
U tebi su cvali naši Imoćani
ref. Let, let, let...
Ti još uvijek istim žarom sjajiš
Ti još uvijek mnoge tajne tajiš
Svakog dana mudro nešto novo zboriš
Svjetlom znanja svijetliš, svima nam goriš
ref. Let, let, let...
Jona Glibota (učiteljica)
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7. sat 13:15 - 14:00
"Čudni su putevi života. Pustite svoju djecu zato kao papirnate avione prema svijetu i ne bojte se. Nek' osjete kako je kad se kiša ulije u cipele, nek' osjete snijeg ubačen u majicu, nek' udahnu slobodu i druge kulture. Našijte im krila na ramena i pustite ih da lete sami. Past će, plakat će, slomit će im netko srce. Pa što onda? Živjet će." M. Mlinarević Sopta
1. Mora li dijete prije upisa u prvi razred znati čitati i pisati?
Naravno da NE. Za učenje čitanja i pisanja ima vremena u toku školske godine, vrijeme koje biste htjeli posvetiti učenju čitanja i pisanja možete upotpuniti igrama za razvoj motorike prstiju, koncentracije, pamćenja, razumijevanja i sl. koje možete pronaći i na našim stranicama. S druge strane, mnoga će djeca spontano započeti procese čitanja i pisanja prije škole, bilo bi pogrešno u takvim slučajevima uskraćivati im to poučavanje.
2. Ako dijete već zna čitati i pisati, hoće li mu to odmoći u prvim danima škole?
Djetetu to neće stvarati poteškoće. U razredu se primjenjuje tzv. individualizirani pristup, učitelj/učiteljica djeci koja su već savladala gradivo omogućuje rad na drugim, složenijim sadržajima.
3. Što znači «spremnost za školu» i koje vještine dijete treba savladati prije polaska u školu?
Uobičajeno je govoriti da je spremnost za školu pitanje razvoja intelekta i percepcije, no očito je da ona uključuje i ostale čimbenike kao što su pažnja, živahnost i sposobnost da se izdrži rad u školi. S druge strane, za uspjeh u školi jako je bitna i emocionalna i socijalna zrelost koja varira od djeteta do djeteta. Zbog toga se provodi psihologijsko ispitivanje koje nam daje detaljnije podatke o svakom djetetu.
Izuzetno je dobro da dijete razvije svoju samostalnost u korištenju toaleta, da se zna samostalno svući i obući, brinuti se o svojim stvarima, da zna jesti bez pomoći, da se zna pravilno ponašati u skupini vršnjaka i prema starijima. Nastojite da dijete upamti svoje ime i prezime, broj telefona i imena roditelja.
4. Kako kod djeteta razviti pravilan pristup školi?
Dijete poput spužvice upija sve vaše rečenice, a još više vaše radnje. Ne plašite ga školom, radije se pred njim s veseljem prisjetite svog boravka u školi, govorite o tome kako imate povjerenja u njega, kako će on uz trud savladati gradivo, napravite male rituale od kupovine prvih stvari za školu, posebno obilježite prvi dan škole… Kad krene školska godina, uključite se u školske aktivnosti koje su namijenjene roditeljima, svaki dan odvojite vrijeme u kojem ćete se posvetiti svom školarcu, iskazujte zainteresiranost, pohvalite svaki uspjeh vašeg malog đaka.
5. Primjećujem da se moje dijete boji škole.
Najvjerojatnije se radi o strahu od odvajanja. Mnoga se djeca prvih dana ili tjedana mogu osjećati tjeskobno jer se susreću s mnogo novih stvari odjednom. Razgovarajte s njime, dokučite što ga najviše plaši – neka se boje da ih nitko neće dočekati kod kuće, druge je strah glasne djece i sl. Pomognite djetetu tako što ćete mu reći da ste se i vi bojali kao mali, i da ste taj strah prevladali i s vremenom jako zavoljeli školu. Isto tako nemojte mu s početkom školske godine natovariti puno novih obaveza (npr. nove vanškolske aktivnosti, nove obaveze vezane uz kućanstvo i sl.) – dopustite mu da se navikne na novi raspored.
6. Moje dijete nije naviklo samo stjecati prijatelje, nije išlo u vrtić i nema iskustvo «života u grupi».
Povedite dijete u park ili na druženje s djecom iz susjedstva (pozovite nekoliko njegovih vršnjaka na druženje), pokažite mu kako se upoznajemo, kako se uključujemo u igru i sl. Zajedno se igrajte društvenih igara u kojima uvijek netko izgubi (npr. Čovječje ne ljuti se i sl.) – na taj način dijete uči kako prebroditi prve poraze, ali uči i surađivanju u igri. Isto tako vrlo je važno naučiti dijeliti i poštivati tuđe stvari.
7. Moje je dijete razigrano i nema osjećaj reda.
Roditelj može pomoći djetetu razviti osjećaj odgovornosti tako da ga zamoli da svoje stvari uvijek stavi na određeno mjesto. Počnite s jednom ili dvije – npr. cipele i jaknu. Nakon što ga pohvalite svaki put kad to napravi dobro i vi vidite da je taj dio «usvojio», možete nadodati nove zadatke. Nauči li kod kuće da sve ima svoje mjesto, lakše će mu biti u školi u kojoj se očekuje da izvršava radne zadatke. Važno je da dijete već u toku neposredne pripreme za polazak u školu dobije u svom domu vrijeme i prostor za neometan rad. Dovoljno je osloboditi jednu policu za školske knjige i pribor i osloboditi kuhinjski stol u jednom periodu dana, te omogućiti djetetu da radi u relativnom miru. Važno je da to bude uvijek isto mjesto, da ga dijete doživi kao svoj prostor za rad i sl. Za početak je dovoljno da dijete na tom mjestu rješava manje zadatke u razdoblju od 5 min., a zatim da pomalo vrijeme produžimo do 30 min neposredno pred polazak u školu.
Neka djeca ne žele sjediti nenavikla na takav način rada – djetetu ponudite zanimljive igre i aktivnosti koje se igraju za stolom i pridružite mu se u igri.
8. Moje se dijete uvijek rasplače kad doživi neuspjeh.
U našim školama, nažalost, još uvijek vlada natjecateljski stil poučavanja. U prvom razredu se s ocjenjivanjem započinje u drugom polugodištu, dok je prvo polugodište vrijeme praćenja i uvođenja djece u školski život kroz igru i rad. Dobro je na vrijeme upoznati dijete s činjenicom da će ga u školi ocjenjivati i uspoređivati s drugom djecom. Posebno treba naglasiti da njegova uspješnost u školi neće utjecati na našu ljubav prema njemu. Ali, isto tako mu pokažite da vježbanjem neke aktivnosti može napredovati u njoj i postati sve bolje, da je vrijedno truditi se. Društvene igre, kompjutorske igrice i sl. izuzetno su dobre aktivnosti, ali i tjelesne aktivnosti i sport.
9. Što ako nakon škole nema nikoga kod kuće?
Ostanak djeteta samog kod kuće zajednički je problem djeteta i roditelja. Potrebno je dobro procijeniti da li je vaše dijete spremno na to i dobro razmisliti o svim drugim mogućnostima brige za dijete dok nije u školi. Svako dijete je individua i teško je reći kad je prava dob za samostalni ostanak kod kuće i ako procijenite da je vaše dijete sposobno ostati samo (pa makar i kraće vrijeme) potrebno je: o tome porazgovarati s djetetom i saznati njegovo mišljenje o tome, učiniti sve što možemo za njegovu fizičku sigurnost, smisliti način komunikacije s djetetom dok je samo (telefon i sl.), planirati zajedno s djetetom što će raditi dok bude samo… Najvažnije je ne pretjerati i ne zloupotrijebiti spremnost djeteta da bude samo –je li stvarno ta solucija nužna? Jeste li razmislili o produženim boravcima u školi ( raspitajte se da li vaša škola to omogućuje), da li postoji susjeda koja je spremna uz malu naknadu «pričuvati» školarca i sl.
10. Dijete ne izgovara sve glasove točno, može li mu to predstavljati problem u školi?
Najmanje godinu dana pred polazak u školu, trebalo bi obratiti pozornost na djetetov izgovor glasova i u slučaju da postoje teškoće uputiti se logopedu . Svako odstupanje u govornom i jezičnom razvoju ozbiljan je znak da bi dijete moglo imati teškoće u usvajanju čitanja i pisanja.
Pripremila: Sonja P.H.
prof. psiholog
Preuzeto s portala http://www.roda.hr