Prema UNESCO-voj definiciji, tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanja bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Dosljedno poštovanje tuđih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati uvjerenja drugih, različitih.

Zadnjih dvadesetak godina se i na našem prostoru pokazalo što netolerancija čini ljudima – ratovi i međusobna mržnja nije donijela napredak, nego naprotiv nazadak i u objektivnim činiteljima rasta i razvoja društva, ali i u stavovima i mišljenjima.

Tim povodom smo proveli istraživanje o toleranciji među učenicima osmih razreda naše škole. Anketirali smo 158 učenika, a ovdje su navedena pitanja i njihovi odgovori:

1.  Da možete birati, koga biste odabrali za susjeda (u školskoj klupi, u zgradi,…) može biti više odgovora: 

Ponuđeni odgovori su :

1. Englez 2. Slovenac 3. Arap 4. Afroamerikanac 5. Osoba s invaliditetom 6. Rom  7. Nitko navedeni

2.Biste li za prijatelja izabrali osobu druge rase:

3. Koga biste od pripadnika druge vjeroispovijesti imali rado za susjeda:

4. Vaš stav o homoseksualnosti i istospolnim brakovima je:

5. Biste li prihvatili osobu s homoseksualnim sklonostima u svoje društvo:

6. Što ako upoznaš nekoga tko je jako simpatičan, i zatim saznaš da pripada nekoj od gore navedenih skupina:

7. Sjeti se i navedi ostale osobine koje ti je teško prihvatiti kod drugih:

8. Što bi htio/htjela da drugi toleriraju kod tebe?

Rezultati su pokazali da učenici naše škole, nažalost, nisu previše tolerantni (djevojčice su tolerantnije od dječaka). Tolerantniji su prema vjerskoj i rasnoj pripadnosti drugih, nego istospolnoj orijentaciji. No, činjenica je i da učenici kao osobine koje im je teško prihvatiti kod drugih najčešće navode osobine ličnosti, a ne rasnu ili vjersku pripadnost što ukazuje prema kakvim osobama uistinu nisu tolerantni.

Sve to je posljedica društvenog okruženja u kojem živimo. Da bi to promijenili moramo preispitati i promijeniti sustav vrijednosti u današnjem životu. A najbolje je krenuti od samih sebe.

Nikolina Vugdelija, prof.