Dan međunarodnog priznanja RH
Autor: Ivana Kosko, 10. 1. 2024.
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Članak preuzet sa stranica Hrvatskog sabora.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate - Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja - danom priznanja i ostalih članica EZ-a.
Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u Pravilniku o zaštiti podataka.
U školskoj godini 2023./2024. naša škola sudjeluje u dvogodišnjem međunarodnom Erasmus+ projektu ‘Solidarity is About Youth - SAY’/‘p.s. Pokreni solidarnost!’ koji se paralelno održava u Hrvatskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Italiji, Francuskoj i Poljskoj. Cilj projekta je obogatiti nastavu građanskog odgoja i obrazovanja, a s učenicima obraditi teme solidarnosti, siromaštva, nejednakosti, diskriminacije, ljudskih prava te suvremene svjetske izazove i to kroz obradu fotografija i pisanje osvrta. Fotografije koje će učenici analizirati prednji su dio razglednice koju će poslati svojim sugrađanima, poput “poruka u boci” s ciljem pokretanja dijaloga o solidarnosti s lokalnom zajednicom - odgovorite im! Tijek projekta možete pratiti na: https://www.fraternity-card.eu/ U Hrvatskoj projekt vodi Centar za mirovne studije, a našoj školi koordinatorica je Ivana Kosko. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije iz programa Erasmus+.
RODITELJSKI PRO
Roditeljski sastanak posebnog razrednog odjela održat će se u ponedjeljak, 27. 5. 2024. s početkom u 18.00 sati. razrednica Katarina Ivša
24.05.2024. 15:27
RODITELJSKI 7.B
Poštovani roditelji, obavještavam vas kako će se roditeljski sastanak 7. B razreda održati u UTORAK, 28.5. s početkom u 19.00 sati. razrednica Sanja Ivanović
24.05.2024. 15:27
RODITELJSKI 8. razreda
Zajednički roditeljski sastanak za roditelje učenika osmih razreda održat će se u utorak, 4.6. u 18 h. Tema je upis u srednju školu. Razrednice osmih razreda
22.05.2024. 09:58
RODITELJSKI 7. A
Poditeljski sastanak 7.a održat će se u utorak, 28.5.2024. u 19h. razrednica Ivana Skočić
ZDRAVE PREHRAMBENE NAVIKE U 1.A
Ove nastavne godine, 2023./2024., učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav, zajedno s učiteljicom Danijelom Knežević, priključili su se međunarodnom eTwinning projektu “ Zdrave prehrambene navike“. Prvašići su realizirali mnoge aktivnosti; što se sve može napraviti od jabuka, izrađivali zdrave jelovnike, obilježili Medni dan i promociju meda kao zdrave zamjene za šećer, istraživali voće i povrće te vitamine koje sadrže i za što su najbolji, računali pomoću zdravih namirnica, obilježili Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, dramatizirali igrokaze, izrađivali voćne salate i služili je drugim učenicima te još mnoge druge aktivnosti. Cilj ovog projekta jest razvijanje zdravih prehrambenih navika u kojima je želja osvijestiti važnost zdrave i raznolike prehrane od najranije životne dobi te konzumiranje namirnica bogatih vitaminima, mineralima, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Kod učenika se razvijalo i odgovorno ponašanje prema tradicionalnom nasljeđu i blagdanima koji su dio našeg tradicionalnog kulturnog nasljeđa. Učenici su tijekom realizacije projekta upoznati i s utjecajem određene vrste hrane na njihovo zdravlje te su kroz različita istraživanja proširiti znanje o povezanosti hrane sa zdravljem. Tijekom trajanja projekta, surađivano je u raznim aktivnostima s ostalim projektnim partnerima, a za uspješnu realizaciju projekta, razred je nagrađen potvrdom i zahvalnicom od strane autorica i stručnog tima. Učenicima je sudjelovanje u projektu bilo zanimljivo te planiramo nastaviti rad na projektu i u drugom razredu. Sve projektne aktivnosti učenika 1. a razreda dostupne su u Wakelet kolekciji na poveznici https://wakelet.com/wake/1icXGInmx3tYzrnzShDFD
01.03.2024. 15:07
VRLO GLADNA GUSJENICA U 1. A
Kako naučiti dane u tjednu bez muke i stresa? Putem zanimljivog štiva koje učenike poučava o prirodnom fenomenu transformacije gusjenice u leptira, uči djecu dane u tjednu, ali i nazive raznih namirnica i hrane. Učenici 1. a razreda područne škole Lupoglav poslušali su priču „Vrlo gladna gusjenica“ Erica Carlea. Nakon zajedničkog razgovora uslijedio je stvaralački rad. Svaki dan u tjednu nešto se događalo s našom gladnom gusjenicom koja se na kraju priče pretvorila u predivnog lektira. Učenici su ilustrirali dijelove priče koje su izvukli iz čarobnog šešira priča, a svaki ilustrirani dio dobio je i svoj zvučni zapis - svaki učenik čitao je dio priče koji je i ilustrirao. Učenici su se susreli i s izradom digitalne slikovnice u digitalnom alatu Bookcreator, a na svoj su rad jako ponosni kao i njihovi roditelji koji putem linka u svojim domovima čitaju slikovnicu koja je nastala u našoj maloj učionici. Slikovnicu možete pročitati / poslušati i vi! https://read.bookcreator.com/IoWmkxZpgY1tPRBlWzYt_36_5i0ko6oVwez59XdxTZk/V9il-zCfTwSTQBmcXwaGew
ZAHVALJUJEMO TVRTKI MONTING D.O.O. NA VELIKODUŠNOJ DONACIJI ZA
IZRADU SKULPTURE IGRA
U DVORIŠTU NAŠE ŠKOLE.
Hrvatsko knjižničarsko društvo u suradnji s pedagozima, učiteljima i knjižničarima, svake godine izabire najbolje naslove za male knjigoljupce i njihove roditelje. Dosadašnje liste knjiga pogledajte OVDJE.
