Osnovna škola Tone Peruška Pula

Učestalije korištenje interneta donijelo je mnogo toga pozitivnog – dostupne su informacije, moguće je učiti strane jezike i ovladavati novim vještinama, stjecati nova prijateljstva,… ali također postoje i negativne strane.

Rezultati istraživanja provedenoj u Hrvatskoj 2018. godine daju nam uvid u načine korištenja interneta:

• Gotovo svako dijete u dobi od 9 do 11 godina ima roditeljsko dopuštenje posjećivati društvene mreže (Facebook, Snapchat, Instagram) iako je dobna granica za pristupanje većini društvenih mreža 13 godina
• Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina komuniciralo je na internetu s osobom koju ne poznaje uživo
• Svako osmo dijete u dobi od 12 do 14 godina u posljednjih se godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali preko interneta
• Preko četvrtine djece u dobi od 9 do 17 godina reklo je da roditelji nikad ili gotovo nikad nisu razgovarali s njim što činiti ukoliko ga nešto na internetu uznemirava ili smeta
• Tek svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina traži pomoć druge osobe kad ga nešto na internetu uznemiri

Više o rezultatima istraživanja možete pogledati na sljedećem linku:

http://hrkids.online/prez/EUKidsOnlineHRfinal.pdf

Zabrinjavajuća pojava u korištenju interneta je elektroničko nasilje.

Elektroničko nasilje podrazumijeva:

• Slanje neprimjerenih i uvredljivih tekstualnih, vizualnih i audiovizualnih poruka
• Prijeteće poruke
• Narušavanje privatnosti pojednica

Naziva se još i nasilje preko interneta ili cyberbullying.

Za razliku od fizičkog nasilja i ostalih vrsta nasilja u realnom svijetu, eletkroničko nasilje može biti pristuno danju i noću, svaki dan u tjednu, gdje god se osoba nalazila. Pisana riječ ima veliku snagu jer ostaje zapisana, a počinitelji nasilja ponekad ne shvaćaju posljedice svojih djela jer često ne vide patnju i bol žrtava i misle da ih štiti anonimnost na internetu.

Istraživanja pokazuju da se kod ove vrste nasilja, iako je virtualno, žrtva i počinitelj najčešće međusobno poznaju u stvarnom svijetu. Većinom idu u istu školu, a najčešće i u isti razred.

Posljedice ovakvog nasilja mogu biti brojne, a neke od njih su:

• Javljanje osjećaja ljutnje, tuge, frustracije, straha ili srama
• Nizak osjećaj samopoštovanja
• Lošije ocjene
• Češći sukobi među vršnjacima

Ovakva vrsta nasilja najčešće se događa putem popularnih aplikacija za dopisivanje (WhatsApp, Viber). Na takvim aplikacijama djeca kreiraju grupe u kojima se dopisuju s prijateljima iz razreda ili s izvannastavnih aktivnosti i slično. Nažalost, takve se grupe ponekad koriste za vrijeđanje ili izostavljanje pojedinaca iz tih grupa, što je oblik elektroničkog nasilja.

Za podršku, dijeljenje iskustava i savjete u vezi ovakve vrste nasilja postoji platforma online (https://uho.osiguranonline.hr/) na kojoj stručnjaci iz područja komunikacije i psihologije u suradnji s influencerima savjetuju djeci što činiti u slučaju ovakvog nasilja, kome se obratiti i kako se zaštititi.

Učestalije korištenje interneta donijelo je mnogo toga pozitivnog – dostupne su informacije, moguće je učiti strane jezike i ovladavati novim vještinama, stjecati nova prijateljstva,… ali također postoje i negativne strane.

Rezultati istraživanja provedenoj u Hrvatskoj 2018. godine daju nam uvid u načine korištenja interneta:

• Gotovo svako dijete u dobi od 9 do 11 godina ima roditeljsko dopuštenje posjećivati društvene mreže (Facebook, Snapchat, Instagram) iako je dobna granica za pristupanje većini društvenih mreža 13 godina
• Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina komuniciralo je na internetu s osobom koju ne poznaje uživo
• Svako osmo dijete u dobi od 12 do 14 godina u posljednjih se godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali preko interneta
• Preko četvrtine djece u dobi od 9 do 17 godina reklo je da roditelji nikad ili gotovo nikad nisu razgovarali s njim što činiti ukoliko ga nešto na internetu uznemirava ili smeta
• Tek svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina traži pomoć druge osobe kad ga nešto na internetu uznemiri

Više o rezultatima istraživanja možete pogledati na sljedećem linku:

http://hrkids.online/prez/EUKidsOnlineHRfinal.pdf

Zabrinjavajuća pojava u korištenju interneta je elektroničko nasilje.

Elektroničko nasilje podrazumijeva:

• Slanje neprimjerenih i uvredljivih tekstualnih, vizualnih i audiovizualnih poruka
• Prijeteće poruke
• Narušavanje privatnosti pojednica

Naziva se još i nasilje preko interneta ili cyberbullying.

Za razliku od fizičkog nasilja i ostalih vrsta nasilja u realnom svijetu, eletkroničko nasilje može biti pristuno danju i noću, svaki dan u tjednu, gdje god se osoba nalazila. Pisana riječ ima veliku snagu jer ostaje zapisana, a počinitelji nasilja ponekad ne shvaćaju posljedice svojih djela jer često ne vide patnju i bol žrtava i misle da ih štiti anonimnost na internetu.

Istraživanja pokazuju da se kod ove vrste nasilja, iako je virtualno, žrtva i počinitelj najčešće međusobno poznaju u stvarnom svijetu. Većinom idu u istu školu, a najčešće i u isti razred.

Posljedice ovakvog nasilja mogu biti brojne, a neke od njih su:

• Javljanje osjećaja ljutnje, tuge, frustracije, straha ili srama
• Nizak osjećaj samopoštovanja
• Lošije ocjene
• Češći sukobi među vršnjacima

Ovakva vrsta nasilja najčešće se događa putem popularnih aplikacija za dopisivanje (WhatsApp, Viber). Na takvim aplikacijama djeca kreiraju grupe u kojima se dopisuju s prijateljima iz razreda ili s izvannastavnih aktivnosti i slično. Nažalost, takve se grupe ponekad koriste za vrijeđanje ili izostavljanje pojedinaca iz tih grupa, što je oblik elektroničkog nasilja.

Za podršku, dijeljenje iskustava i savjete u vezi ovakve vrste nasilja postoji platforma online (https://uho.osiguranonline.hr/) na kojoj stručnjaci iz područja komunikacije i psihologije u suradnji s influencerima savjetuju djeci što činiti u slučaju ovakvog nasilja, kome se obratiti i kako se zaštititi.