
Močvarna područja koja su zaštićena Ramsarskom konvencijom iznose ukupno više od 7 milijuna četvornih kilometara. Na popisu su i naša močvarna područja poput Crne Mlake, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje.
Cilj Ramsarske Konvencije je upisati što je moguće veći broj močvara koje zadovoljavaju postavljena mjerila Konvencije.
Procjenjuje se da su u svijetu uništena ogromna močvarna staništa, a primjerice do 1985. u Europi i Sjevernoj Americi uništeno je 65% prirodnih vlažnih staništa. I u Hrvatskoj je uništeno dosta močvarnih područja.

Da se uoči vrijednost i važnost močvara dovoljno je samo navesti kako su one staništa velikog broja ptičjih vrsta. Tako, primjerice, u europskim močvarama obitava i gnijezdi se skoro 45 posto svih ptičjih vrsta na tom području. Na tim područjima rastu posebne biljne vrste, praćene i specifičnim životinjskim vrstama, posebno ribama i beskralješnjacima. Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi - zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih bogatstava. Naime, u posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto močvarnih područja u svijetu. Stoga je svrha Konvencije osigurati njihovo očuvanje i razumno iskorištavanje.
Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubrajaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa.
Prestanimo uništavati močvare zato što u njima živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta, a uz to močvare danas zauzimaju 6% površine Zemlje.