Osnovna škola Turnić Rijeka

Ovo je jedinstvena prilika za sve nas da učinimo nešto za spas ozonskog omotača i smanjimo utjecaj na promjenu klime. Kako bi se postigla dobrobit za ozonski omotač te spriječio negativni utjecaj na klimu, iznimno je važno za zamjenu koristiti nove tehnologije koje su i energetski učinkovitije. Ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač jedinstvena je prilika za države kao i za pojedince da odabirom najnovijih tehnologija za zamjenu tvari koje oštećuju ozonski omotač reduciraju svoje i nacionalne troškove za energiju i povećaju dobrobit za klimu i ozon. Ova tema posebno je značajna jer nas upozorava da moramo misliti na budućnost a ne samo na sadašnjost.

Ove se godine obilježava 26. godišnjica Montrealskog protokola,  najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u zaštiti okoliša kojeg su ratificirale sve države članice UN-a. Danas Montrealski protokol broji 197 zemalja članica, od čega 147 zemalja ima nisku potrošnju tvari koje oštećuju ozonski omotač te zbog toga imaju dulji period za ukidanje potrošnje ovih tvari u odnosu na zemlje s povećanom potrošnjom. Republika Hrvatska spada u ovu skupinu. Diljem svijeta podsjeća se na čvrstu obvezu zemalja članica Monteralskog protokola o poduzimanju mjera za ukidanjem potrošnje ozonu štetnih tvari. Montrealski protokol je učinkovit primjer uspješne međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih i država u razvoju u zaštiti globalnih ciljeva.

Međutim, obzirom da se radi o postojanim tvarima, smanjenje njihovih koncentracija u stratosferi sporo opada, te stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog omotača tek sredinom ovog stoljeća. Najveće oštećenje ozonskog omotača od kad postoje mjerenja zabilježeno je u periodu od 21. – 30. rujna 2006. godine iznad Antarktike.

Do kraja 2010. godine, provedbom Montrealskog protokola smanjena je potrošnja više od 98% tvari koje oštećuju ozonski omotač. Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su korišteni najviše u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog omotač bilo bi deset puta veće nego što je danas što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš. Njegovom provedbom je ujedno postignuto smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime. Zahvaljujući Montrealskom protokolu smanjeno je više od 125 milijardi tona CO₂.

Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola od 1991. godine, te je prihvatila sve izmjene i dopune Protokola, a za provedbu ovog međunarodnog sporazuma nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje provodi niz aktivnosti vezanih uz zaštitu ozonskog sloja.

Uspostavljeni su Centri za prikupljanje, obnavljanje i uporabu kontroliranih i zamjenskih radnih tvari u Dugopolju, Zagrebu i Rijeci. Vezano za zbrinjavanje halona iz protupožarnih sustava i aparata uspostavljena je banka halona u Varaždinu.

Za zbrinjavanje starih rashladnih i klimatizacijskih uređaja uspostavljen je sustav za prikupljanje te građani pozivom na besplatni broj telefona mogu naručiti besplatan odvoz od ovlaštenog skupljača.

Za neznalice – što je to ozonski omotač?

Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine. P

remda je količina ozona u atmosferi relativno mala (maksimalne koncentracije ne prelaze 0,001 %), njegova važnost za život na Zemlji je ogromna. To je filter za ultraljubičasto zračenje sa Sunca, koje ima valnu duljinu manju od 320 nm (UVB i UVC).

Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju

Osim ozona ni jedan od preostalih sastojaka atmosfere ne apsorbira UV zračenje u rasponu od 240 do 290 nm. Kad bi to zračenje došlo do Zemljine površine, oštetilo bi genetički materijal (DNK), a fotosinteza, koja je neophodna za biljni svijet, bila bi onemogućena.