« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Da je Dražen Petrović živ, danas bi proslavio 48. rođendan. Košarkaški Mozart rođen je 22. listopada 1964. u Šibeniku, gdje je i počeo igrati košarku.
Igrajući za Šibenku, Cibonu, Real Madrid, Portland Trail Blazerse i New Jersey Netse ostavio je neizbrisiv trag u europskoj i svjetskoj košarci, prije nego je njego život tragično završio u prometnoj nesreći 7. lipnja 1993., kod Denkendorfa.
Njegova strast za košarkom primijećena je još u Šibenci, kada je kao kadet dolazio prije i ostajao poslije treninga sam vježbao. Dražen Petrović bio je nevjerojatan spoj briljantnog talenta i nesvakidašnje volje za radom, što ga je i lansiralo među zvijezde.
Nakon što je Šibenci donio naslov prvaka Jugoslavije 1983., za njega su se počeli zanimati mnogi europski klubovi, ali Dražen je 1984. otišao kod brata Aleksandra - u Cibonu. Upravo je on obilježio zlatno doba Vukova, koji su s Mirkom Novoselom na klupi i Draženom na parketu osvojili dva naslova prvaka Europe (1985. i 1986.) - u ta dva finala Dražen je Real Madridu i Žalgirisu ukupno ubacio 58 koševa.
1988. prelazi u Real Madrid, kojem u jedinoj sezoni donosi Kup kupova, s čudesna 62 koša u finalnoj utakmici protiv Snaidera.
Preko Bare otisnuo se '89., a u NBA ligi po dvije sezone nosio je dres Portlanda i New Jerseyja. Clyde Drexler i Terry Porter činili su mu konkurenciju u Blazersima, iz kojih je otišao nezadovljan minutažom, u Netse. Tamo je vrlo brzo došao do statusa najboljeg igrača i vođe ekipe, koju je uveo u doigravanje prvi put nakon pet godina.
Draženova posljednja sezona karijere ujedno je bila i najbolja. Izabran je u treću petorku NBA lige. Ponovno je bio najbolji bek lige po postotku šuta (51,8 posto), prvi strijelac Netsa s 22,3 koša, a sa sjajnih 87 posto bio je i najbolji izvođač slobodnih bacanja. S 44 koša Houstonu postavio je osobni rekord u NBA ligi.
Posebna priča su reprezentacije. Uz već opjevano srebro koje je s Hrvatskom osvojio 1992. na Olimpijskim igrama u Barceloni, impresivan je njegov popis medalja osvojenih za Jugoslaviju. Na OI 1984. u Los Angelesu je osvojio broncu, a četiri godine poslije toga u Seoulu srebro. Na svjetskim prvenstvima zlato je osvojio 1990. u Argentini, a broncu 1986. u Španjolskoj, a zlato (1989.) i broncu (1987.) ima s europskih smotri.
Tekst preuzet s index.hr.
Više o draženu možete pročitati ovdje.