Osnovna škola "Viktor Car Emin" Donji Andrijevci
| « Prosinac 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Na današnji dan 15. siječnja 1992. godine, nakon višestoljetne težnje hrvatskog naroda, priznata je neovisnost Republike Hrvatske.
Toga dana su Republiku Hrvatsku kao neovisnu državu, nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine donio deklaraciju o proglašenju neovisnosti Republike Hrvatske, priznale tadašnje članice Europske unije.
Republika Hrvatska se nalazila u teškom položaju, Domovinski rat je bjesnio, a trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije i srpskih pobunjenika.
Prve zemlje koje su priznale neovisnost Republike Hrvatske bile su baltičke zemlje i Ukrajina i same još ne priznate, Litva 30. srpnja 1991., Ukrajina 11. prosinca 1991., Latvija 14. prosinca 1991., te nešto kasnije i Estonija 31. prosinca 1991.
Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island 19. prosinca 1991., istoga dana to je učinila i Njemačka. Njemačko priznanje stupilo je na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s priznanjima ostalih članica Europske unije.
Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem.
Dan nakon Svete Stolice 14.siječnja 1992., Republiku Hrvatsku je priznao San Marino.
Uslijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga, Grčke, Argentine, Australije, Češke, Čilea, Lihtenštajna, Novog Zelanda, Slovačke, Švedske i Urugvaja.
Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Nakon toga su se priznanja samo nizala.
Članicom Ujedinjenih naroda Republika Hrvatska postala je 22. svibnja 1992 .
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
RADNO VRIJEME KNJIŽNICE
Ponedjeljak - petak
8.00 - 14.00
Telefon: 035/ 470-071
e-mail: knjiznica@os-vcemin-donjiandrijevci.skole.hr
ŠKOLSKA KNJIŽNICA
Učenici škole ujedno su i članovi školske knjižnice. Članovi knjižnice mogu posuđivati knjige tijekom cijele nastavne godine. Poželjno je vratiti knjigu u roku od 21 dan od dana posudbe, kako bi je mogli koristiti i drugi učenici. Članovi knjižnice su dužni odnositi se prema knjigama s pažnjom i čuvati ih od svakog oštećenja.
Učenici mogu slobodno pregledavati knjige u knjižnici i čitati časopise. Ne posuđenu knjigu potrebno je vratiti na njeno mjesto. Ako učenik nije siguran gdje treba vratiti knjigu, treba je donijeti knjižničaru koji će je vratiti na njeno mjesto. Krivo uložena knjiga je za neko vrijeme izgubljena knjiga...
Cjelokupni fond knjižnice Osnovne škole "Viktor Car Emin" Donji Andrijevci broji 7854 knjiga, 6087 knjiga se nalazi u učeničkom fondu, a 1758 knjiga u učiteljskom fondu.
Osim knjiga, knjižnica je pretplaćena i na više časopisa (Modra lasta, Smib, Prvi izbor, Radost, Moj planet, Bug, Matka, Meridijani, Napredak, Zrno, Unikat). Od novina na policama knjižnice mogu se naći Školske novine.
Dođite u knjižnicu i posudite knjigu, istražujte koristeći se enciklopedijama, leksikonima i atlasima, pronađite nepoznate riječi u rječnicima, pročitajte neki od časopisa. Dođite na druženje s knjigom... Učinite to i postat ćete bogati, bogati ZNANJEM!
ZAŠTO ČITATI?
Knjižnica je prostor u kojem su pohranjena mnoga znanja. Na nama je da ih poželimo koristiti... Čitajmo i maštajmo!
KAKO PRONAĆI KNJIGU KOJU ŽELIŠ?
Kada uđeš u knjižnicu, uočit ćeš određene oznake na policama. Pogledaj što one znače!
M – KNJIŽEVNOST ZA NAJMLAĐE
D – DJEČJA KNJIŽEVNOST
O – KNJIŽEVNOST ZA MLADEŽ
N – NARODNA KNJIŽEVNOST
I – IGROKAZI
M - Na policama s oznakom M (mladi) nalaze se knjige za najmlađe: bajke, slikovnice, priče i pjesmice (učenici prvog razreda).
D – Na policama s oznakom D (djeca) nalaze se knjige zabavnog sadržaja, uzbudljivi pustolovni romani, romani o putovanjima u nepoznate krajeve, pripovijetke o životinjama, znanstveno-fantastična djela (učenici od 2. do 6. razreda).
O - Oznaka O (omladina) nalazi se na policama s knjigama na kojima se nalaze povijesni i pustolovni romani, putopisi, dnevnici kao i knjige drugih žanrova namijenjeni učenicima završnih razreda
(učenici 7. i 8. razreda).
N – Slovo N označava policu s knjigama koje nam oslikavaju životna iskustva prošlih naraštaja kroz pripovijetke, bajke, basne, pjesme, zagonetke, poslovice…
I – Polica koja nosi oznaku I sadrži igrokaze, djela predviđena za scenski izražaj.
Poseban odjel u knjižnici čini referentna zbirka. Referentnu zbirku čine knjige koje se ne iznose iz knjižnice, odnosno koriste se u knjižnici, a čine je enciklopedije, leksikoni, atlasi, rječnici i priručnici. Knjige iz referentne zbirke su složene po stručnim oznakama.
Djela koja ne spadaju u lektiru, a također se nalaze u knjižničnom fondu složena su na polici s oznakom Lijepa književnost. To su djela domaćih i stranih autora namijenjena onima koji žele više i koji u knjizi vide dobrog prijatelja u slobodno vrijeme.
Knjige iz učeničkog fonda na policama su složene abecednim redom prezimena autora.
.jpg "Vaš obiteljski kutak - predškolci, školarci...")
.bmp "Hrvatski jezični portal")
