Misao o izvanrednoj vrijednosti pismenosti upisana je u samo glagoljsko pismo. Nazivi prvih devet glagoljskih slova nose važnu poruku: Ja slova znajući (tj. koji znam pisati i čitati) govorim: jako je dobro živjeti na Zemlji.
Drugim riječima, čovjeku koji čita i piše te tako razvija jezične vještine i sposobnost kritičkoga razmišljanja te širi svoja znanja život je na Zemlji dobar. Pisanje i čitanje nisu puke sposobnosti raspoznavanja i reproduciranja slova nego djelatnosti koje, kad ih se njeguje predano i kontinuirano, omogućuju kvalitetan život. Ljudi koji čitaju, uče, promišljaju, diskutiraju, koji su radoznali, koji zajedno sanjaju i druže se... takvi ljudi liječe svijet i čine ga boljim. To je prva činjenica koje moramo biti svjesni na današnji Međunarodni dan pismenosti. Druga je ta da je glagoljica prvo pismo na kojem su Hrvati pisali materinski jezik, tj. glagoljašima dugujemo uvođenje hrvatskoga jezika u pisanu kulturu. (Staroslavenski institut)
Kada se redom čitaju, imena slova glagoljičke azbuke čine pjesmicu koja govori o važnosti čitanja, učenja i znanja. Tako je bilo lakše zapamtiti sva slova, ali i znati brojeve: svako je slovo predstavljalo i jedan broj. Primjerice, kad su slova "okružena" točkama, •A• znači 1, •B• je 2, •K• =40, a •S• vrijedi 200.