Ponedjeljak 20. ožujka 2023.
Je li sukob loša stvar? (Načini (stilovi) ponašanja u sukobu)
Učenici su formirali parove. Jedan u paru pokušavao je otvoriti šaku drugome. Poslije minute zamijenili su uloge.
*Tko je uspio otvoriti šaku svome paru? Kako? Koje su metode otvaranja pokušavali? Koji način je bio najjednostavniji? – zamoliti para “Molim te, otvori šaku.“
Učenici su sjedili u krugu i s lijeva nadesno izgovarali i svojim riječima dopunjavali rečenicu „Ne volim kad mi netko …“ Kad se krug završio, učenici su opet u krug opisali kako obično reagiraju u situaciji koju su naveli.
Učenici su definirali pojam sukob temeljem osobnog doživljaja i iskustva.
Mora li svaki sukob biti loš? O čemu ovisi hoće li doći do sukoba, kako će se razvijati i hoće li biti loš?
Učenici otkrivaju načine (stilove) ponašanja u sukobu: MEDO – povlačenje, KORNJAČA – izbjegavanje, MORSKI PAS – natjecanje, LISICA – kompromis, SOVA – suradnja.
Svaki učenik pokušao je prepoznati svoj stil ponašanja u sukobu.
Učenici su se ponovo spojili u parove.
Svaki član para ukratko je (rečenica-dvije) zapisao situaciju koja opisuje nešto što je napravio, a nije bilo lijepo, kad se ponašao neugodno, zločesto, ružno. Zajedno su komentirali, raspravljali što su mogli napraviti da poprave situaciju. Nekoliko parova prezentirali su grupi svoj rad.
Učenici su se prisjetili zadnjega sukoba u kome su bili. S kime su se sukobili? Što je izazvalo sukob? Kako su se ponašali? Drugi dio zadatka bio je prikazati sukob s pozicije druge osobe koja je u njemu sudjelovala. Učenici su skicirali sastavak u ja-formi. Nekoliko učenika prepričali su sukob iz „cipela“ druge osobe. Raspravljali smo o tome kako sad gledaju na minuli sukob. Je li se nešto promijenilo?
Završnu igru nismo proveli jer nije bilo vremena. Učenici su morali stići na drugu izvanškolsku aktivnost.
Ponedjeljak 27. veljače 2023.
Sukob ili suradnja
1. Poslije trotjedne pauze druženje smo počeli „crtačkom bitkom“. Voditeljica je učenike podijelila u dva tima: tim A i tim B. Članovi timova formirali su AB parove. Svaki par dobio je papir i olovku. Zadatak je zadan timu A – nacrtati grad u predvečerje, a zatim timu B – nacrtati plažu s kupačima. Tijekom rada ne smiju pričati i razgovarati. Istovremeno drže olovku i crtaju.
Poslije 5 minuta crtanje je prekinuto, a učenici su ispričali kako su se osjećali, o čemu su razmišljali, kako su se ponašali, jesu li se otimali za olovku ili su surađivali. Odgovori su bili vrlo zanimljivi. Bilo im je čudno, razmišljali su kako realizirati zadatak. Ispočetka su se natezali za olovku, a onda su shvatili da mogu uspjeti jedino ako popuste pa malo radi jedan član para, a onda drugi. Tako su nastali zanimljivi crteži.
2. Na početku druge aktivnosti voditeljica je pokazala učenicima malog lutka Pinokija, marionetu. Učenici su promatrali kako lutak oživljava povlačenjem končića. Onaj tko povlači končiće, taj pokreće lutku. Voditeljica je zalijepila veliki plakat s lutkama na koncu. Ispod svakog končića bio je krug u koji su učenici upisali tko utječe na njihovo ponašanje i postupke: mama, obitelj, prijatelji, idoli, novac, tehnologija, sport, društvene mreže, škola, učitelji,… U grupi (4 grupe) pisano su odgovarali na pitanja: Jesu li svi utjecaji iste snage? Čiji je utjecaj najjači? Možete li sami odlučiti hoćete li utjecaj prihvatiti ili ne? Za koje utjecaje možete odlučiti, a za koje ne možete? Što mislite o utjecaju vršnjaka? Predstavnici grupa čitali su odgovore temeljem kojih je složena ljestvica utjecaja: 1.mama, 2.obitelj, 3.prijatelji.
3. Na početku drugoga sata voditeljica je pročitala kratku priču „Nagovorili su me“ iz priručnika „Primjeri igara u radionici Crvenoga križa“ (http://os-bukovac-zg.skole.hr/upload/os-bukovac-zg/images/static3/2252/attachment/Primjeri_Igara.pdf)
U nastavku učenici su u grupi pisano odgovarali na pitanja. Nakon 10 minuta predstavnici grupa čitali su odgovore na pitanja. Uslijedila je rasprava, a zatim se svaki učenik stavio u ulogu Kreše i pokazao što bi rekao da se odupre, ali i dalje ostane prijatelj i ne ispadne kukavica. Slušajući jedni druge učenici su zaključili da su njihovi odgovori laž kojom izbjegavaju problem ili im je strah od posljedica izlika za odustajanje. Zaključili su da oba rješenja nisu dobra.
Priča o Kreši podsjetila ih je na osobno iskustvo pa su jedni drugima ispričali (unutar grupe) jedan svoj slučaj. Grupa je izabrala što će prezentirati svima. Trebali su ponuditi i odgovor na tu situaciju.
4. Sastanak smo završili igrom ZUM-ŠKRIP koja je učenike u početku malo zbunila, dijelom što voditeljica nije dala potpunu uputu. Kad smo grešku ispravili, igra se zavrtjela.
Ponedjeljak 30. siječnja 2023. POKRENIMO PROMJENU
Vođeni izrekom „U zdravom tijelu zdrav duh.“ sastanak GOO počeli smo aktivnošću Kako se zoveš: za svako slovo svoga imena uradi vježbicu :)“
Kroz razgovor podsjetili smo se tema kojima smo se bavili na zadnjim susretima – stereotipi, predrasude i ja-poruke.
Sljedeću aktivnost učenici su proveli u grupnom radu. Trebali su komadiće papira složiti u 6 fotografija, prepoznati zanimanje i zapisati svoj doživljaj toga zanimanja. Radilo se o fotografijama vatrogasca, policajca, frizerke, učiteljice, liječnice i balerine.
Predstavnik grupe pročitao je što su zapisali za pojedina zanimanja. Usporedili smo odgovore i zaključili: policajac je hrabar, vatrogasac je hrabar i snažan, liječnica je draga i dobra, frizerka je spretna i pričljiva, balerina je elegantna i vitka, učiteljica je pametna (odgovori koji se ponavljaju).
U svojim odgovorima učenici su prepoznali stereotipe vezane uz pojedina zanimanja. Razgovarali smo zašto su svi stereotipi pozitivni. Vatrogasac, policajac i liječnica brinu o nama, spašavaju nam život, a frizerka i balerina čine nam život ljepšim. Učiteljica nas svemu poučava jer je pametna.
Učenici su nastavili raditi u grupama. Svaka grupa dobila je papir na kojemu je bila zaljepljena rečenica. Svaki član grupe napisao je svoju ja-poruku kao odgovor na tu rečenicu. Kad su završili s pisanjem, učenici su pročitali što su napisali i procijenili koliko su uspješno izvršili zadatak.
Na kraju sastanka razgovarali smo o provedenim aktivnostima: kako i koliko su im se svidjele, jesu li bile zahtjevne, što im je bilo najteže.
Ponedjeljak 23. siječnja NE STAVLJAJ LJUDE U KUTIJE, ŠKATULE, LADICE
PRVI SAT
Susret smo počeli ponavljanjem pravila radionice. Nastavili smo postavljanjem zadatka: promotriti sliku i pripremiti usmene odgovore: izgled, društvena pripadnost, zanimanje, očekivanje što će biti s osobama na slici.
Nakon razgovora, učenici su odgovarali na pitanje temeljem kojih su elemenata donosili zaključke.
Učenici su pogledali drugu sliku.
Razgovarali smo o tome koliko se promijenilo njihovo mišljenje o osobama na slici nakon što su vidjeli drugu sliku. Zaključili smo da o ljudima koje ne poznajemo donosimo zaključke temeljem onoga što vidimo na njima i oko njih. Podliježemo predrasudama.
U nastavku učenici su pogledali novu sliku na kojoj su crteži pripadnika različitih naroda. Zadatak je bio odrediti kojemu narodu pripada pojedini lik.
Učenici su iznosili svoja zapažanja temeljem kojih su određivali nacionalnu pripadnost. Sljedeći je zadatak bio povezati narode i atribute: Talijani, Englezi, Škoti, Nijemci, Francuzi, Japanci / brbljavi, uštogljeni, disciplinirani, škrti, točni, sladostrasni. Skloni smo stereotipovima
Razgovarali smo je li to istina, imaju li svi pripadnici jednoga naroda tu osobinu. Učenici su navodili osobne primjere iz svojih obitelji ili širih zajednica o osobinama pripadnika različitih naroda. Zaključili smo da njihova iskustva ne potvrđuju prethodnu vježbu, ne uklapaju se u ustaljenu sliku.
Na kraju prvoga sata pogledali smo kratki video. Učenici su iznosili svoja zapažanja i kako doživljavaju ponašanje pojedinih likova u videu.
https://www.youtube.com/watch?v=BO6PQHGXnIk&ab_channel=MaxBerg
Definirali smo stereotipe i predrasude:
STEREOTIPI: uopćavanje o grupi ljudi kojim se iste osobine pripisuju gotovo svim članovima te grupe, zanemaruju se individualne razlike.
PREDRASUDE: unaprijed doneseni stavovi ili mišljenja o nečemu što se ne poznaje dovoljno niti se temeljito i kritički proučilo.
DRUGI SAT
Voditeljica je na svaki stol u knjižnici stavila papir na kojemu je pisala određena društvena skupina. Učenici su hodali kroz knjižnicu i zapisivali pozitivne i negativne komentare koje su čuli o tim skupinama (vegetarijanci, učitelji, političari, manekenke, nogometaši, kuhari, prodavači, liječnici).
Kad su učenici završili sa zapisivanjem, čitali su što su napisali za svaku zadanu skupinu. Razgovarali smo i raspravljali o tome za koju je skupinu bilo lakše, a za koju teže pisati komentare, koje komentare je bilo lakše pisati – pozitivne ili negativne i zašto, kako stereotipi i predrasude utječu na naše ponašanje prema drugima. Zaključili smo da zbog stereotipa i predrasuda ljudima možemo nanijeti nepravdu, možemo ih povrijediti.
U završnoj aktivnosti voditeljica je pozvala učenike da se podijele prema njezinim uputama. Pozvala je učenike da se grupiraju: dječaci / djevojčice; sportaši / nesportaši; plavooki / neplavooki; imaju braću, sestre / nemaju braću sestre; imaju dugu kosu / nemaju dugu kosu; imaju na sebi nešto crveno / nemaju crveno.
Zaključili smo da svatko od nas u određenom trenutku pripada nekoj skupini, ali i prelazimo iz skupine u skupinu.
Ponedjeljak 16. siječnja 2023.
Današnji sastanak tematski je nastavak prethodnoga. Vježbali smo komunikaciju JA-porukama i pokušali odgovoriti zašto je važno naučiti asertivno komunicirati
1.Počeli smo s aktivnošću tijekom koje smo odredili vrijednosti naše grupe. Učenici su svaki za sebe napisali 5 svojih najvažnijih vrijednosti. Zatim su radili u paru i kao par izabrali svojih 5 najvažnijih vrijednosti. Nastavili smo sa spajanjem dvaju parova, zatim formirali grupe od osam članova da bismo završili kao jedinstvena grupa koja je izdvojila svojih 5 najvećih vrijednosti:
1.obitelj
2.prijatelji
3.zdravlje
4.znanje
5.ljubav
Naša ploča- podsjetnik
2.Kao uvod u sljedeću aktivnost podsjetili smo se o čemu smo razgovarali na prethodnom sastanku. Učenici su opisali tipove komunikacije i vrste poruka. JA-poruke neki zovu govorom žirafe (veličina srca, 11 kg), a TI-poruke govorom zmije (iznenada ugrize i nanese bol).
3.Učenici su u parovima vježbali asertivan oblik komunikacije. Na zadanu situaciju jedan član para odgovarao je TI-porukom, drugi JA-porukom. Zajedno smo analizirali i raspravljali koje elemente kojih poruka smo prepoznali.
*Domaću zadaću treba riješiti u paru. Prijatelj / prijateljica nije usredotočen/ usredotočena na zadatak.
*Osoba s kojom odlaziš na marendu vrlo često nema dovoljno novaca pa traži da joj „dometneš“. Znaš da nije socijalno ugrožena.
*Nekoliko puta zaredom dobar prijatelj / dobra prijateljica odbio je / odbila je posuditi ono što si tražio / tražila.
*Iako si prijatelja / prijateljicu upozorio / upozorila da ti treba tišina i mir da završiš zadatak, on / ona ne prestaje pričati.
4.Čitanje priče Važno je reći svoje mišljenje
Treniram odbojku dvije godine. Svi smo se u našem timu dobro slagali i sve je bilo u uredu dok nisu došle dvije sestre. S jednom sam se sprijateljila vrlo brzo, no s drugom ne. Nitko nije. Uvijek je nešto prigovarala i svađala se. Pred trenericom je bila dobra, ali prema nama baš i ne. Ljutila se kad bi netko pogriješio ili loše igrao. Ona je uvijek morala biti u pravu. Drugi su samo gledali i šutjeli jer je bila popularna. Svi su se bojali da ih ne ismije ili ne osramoti.
Ja nisam mogla šutjeti i trpjeti takvo njezino ponašanje. Ponekad bih joj rekla da to nije u redu i zbog toga joj nisam bila draga. Mislila je da je ona najbolja i da za nju nema prigovora. U jednoj utakmici nisam uspjela prebaciti loptu preko mreže jer ju je ona bacila predaleko. To je bio zadnji poen za protivničku ekipu i mi smo izgubile. Počela je vikati i svađati se sa mnom. Primijetivši to, trenerica je pozvala cijelu ekipu na klupu i objasnila nam kako se međusobno moramo bodriti i voljeti. Sljedećeg dana mi se ispričala, no maltretiranjenije prestalo. Na trening više nisam išla sretna kao prije, mislila sam i odustati. Srećom trenerica me jednog dana prebacila u grupu u kojoj su trenirale moje prijateljice i sestra. Sada opet idem na odbojku s velikim osmijehom.
Ako primijetite da netko nekoga maltretira na bilo koji način, suprotstavite se i pomozite drugima, ili potražite pomoć. Ako nešto volite, ne odustajte od toga, jer jednoga dana, možda ne odmah, ali uskoro, sve će ‘sjestina svoje mjesto’.
5.Zadnju aktivnost proveli smo u četveročlanim grupama. U svakoj grupi netko je bio djevojčica, drugi član nova djevojčica, treći trenerica i četvrti promatrač. Zadatak je bio odglumiti što bi rekli i kako bi tekla komunikacija. Nakon uvježbavanja, grupe su prikazale što su uvježbali.
6.Zaključak: Zašto su važne JA i TI poruke? U kojemu smjeru se vodi razgovor ovisno o tipu poruke? TI-poruke vode u sukob, JA-poruke razvijaju odnos i grade suradničko ozračje.
Ponedjeljak 9. siječnja 2023.
Druženje članova INA GOO u novoj godini nastavili smo temom Važno je saslušati i poštovati drugoga (udžbenička tema 15.).
Na prvom satu razgovarali smo što je komunikacija, tipovima komunikacije, ja-porukama i ti-porukama. Svaki pojam učenici su opisali primjerom iz svoga iskustva.
Posebno smo se zadržali na slušanju i što znači slušati cijelim tijelom. Učenici su pokazali što znači svaki element prikazan na slici.
Na početku drugoga sata učenici su samostalno pisano odgovorili na pitanje Otkuda na tebi moja jakna? U košarici su izmiješali papiriće s odgovorima pa ih nekoliko izvukli i pročitali. Razgovarali smo jesu li odgovori JA-poruke i kojem tipu komunikacije pripadaju.
Drugi zadatak učenici su radili u parovima. Svaki par odabrao je rečenicu na koju je trebao pisano odgovoriti JA-porukom.
Najteže nam je bilo odabrati rečenicu.
Kad su svi parovi završili zadatak, čitali su svoje odgovore, a zajedno smo raspravljali zašto odgovori jesu ili nisu JA-poruke. Na kraju, odgovor koji je dobio najviše pozitivnih komentara.
Rečenica: Tebi draga osoba nije došla na tvoj rođendan, iako je obećala da će doći.
Odgovor: „Ljutim se jer mi nisi došla na rođendan. Željno sam očekivala tvoj dolazak. U nekim trenucima bilo mi je dosadno bez tebe. Molim te, sljedeći put obavijesti me ako promijeniš svoje mišljenje.“
Ponedjeljak 19. prosinca 2022.
Tema druženja bila je Pomognimo prijateljima pa smo ugostili prijatelje – Jelenu Vuković i Ivana Radešića. Oni su članovi hrvatskog paraolimpijskog tima. Gospođa Jelena trenira atletske bacačke discipline (disk, kugla, koplje) i osvajačica je brojnih medalja na europskim i svjetskim natjecanjima. Gospodin Ivan trener je parasportaša.
Nakon upoznavanja zajedno smo pogledali dokumentarni film 'Skriveni pupoljci boljeg društva' koji je producirala Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnoga društva. U filmu osobe s invaliditetom govore o svojim neugodnim iskustvima prilikom zapošljavanja, ali i o dobrobiti koju donose poslodavcu kad se zaposle. Cilj filma je osnaživanje osoba s invaliditetom te osvješćivanje poslodavaca radi povećanja zapošljivosti ranjivih skupina.
Poslije odgledanog filma razgovarali smo o diskriminaciji, toleranciji, temeljnim ljudskim pravima od kojih je jedno i pravo na rad. Učenici su izdvojili dijelove filma koji su im bili posebno dojmljivi i opisali zašto su ih dojmili.
Na kraju prvoga sata pozdravili smo se s gospođom Jelenom Vuković i gospodinom Ivanom Radešićem i zahvalili na dolasku.
Tijekom drugoga sata učenici su nabrojali ostale ranjive skupine. Razgovarali smo o odnosu prema djeci iz ranjivih skupina. Zadatak bio sjetiti se poznate osobe koja dolazi iz neke ranjive skupine i ispričati što o njoj znamo (L. Modrić, J. Rowling, Malala,…). Zaključili smo da upornost, volja, pomoć zajednice nemoguće čine mogućim.
Ponedjeljak 5. prosinca 2022.
Današnju nastavu GOO odradili smo u Radio Rojcu. Iskoristili smo priliku i upoznali se sa radom Saveza udruga Rojc, s radom Radio Rojca i mladom volonterkom iz Novoga Sada koja je postavljala izložbu fotografija makedonskih umjetnika.
Domaćica nam je bila gospođa Nevena, novinarka i voditeljica Radio Rojca. Na početku druženja upoznala nas je s gospođom Mirjanom, koordinatoricom Saveza udruga Rojc. Ona je učenike upoznala s osnovnim informacijama o Rojcu. SUR okuplja 106 udruga koje pokrivaju vrlo raznolike djelatnosti: od umjetničkih, edukativnih, nacionalnih, zdravstvenih,… Naglasila je specifičnost radio Rojca koji je radio zajednice građana.
Gospođa Nevena upoznala je učenike s prostorom koji koriste novinari, voditelji i urednici Rdio Rojca.
Gospođa Nevena odvela nas je do studija gdje se snimaju i emitiraju radijske emisije. U tijeku je bila emisija „Ploče koje nitko ne posuđuje“ koju uređuje i vodi Boris Bjelica, popularni DJ BeBe. Gospođa Nevena opisala je princip rada u studiju i dogovorila s učenicima kako će raditi. Emisiju će snimiti, zatim montirati i sutradan emitirati.
U studiju Radio Rojca - popularni DJ BeBe na djelu
Kako je razgovor s gospođom Nevenom odmicao, učenici su bili sve opušteniji i raspoloženiji za priču. Pričali su o dosad održanim susretima, temama kojima smo se bavili, aktivnostima koje smo provodili. Novinarku je zanimalo zašto su izabrali Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost. Svi su došli na poticaj roditelja, a onda odlučili ostati.
Snimamo emisiju
U malom prostoru kafe-bara ispred Dnevnog boravka mlada volonterka postavljala je izložbu makedonskih umjetnika fotografije.
Boravak u Društvenom centru Rojc pokazao nam je snagu organizirane zajednice koja onda postaje servis svojim građanima.
Našu emisiju možete preslušati na poveznici
https://m.mixcloud.com/Radio_Rojc/priru%C4%8Dnik-gra%C4%91anski-odgoj-u-o%C5%A1-vidikovac/
Utorak 29. studenoga 2022.
U pratnji pedagoginje Suzane Mohorović naši članovi Ema Vitasović i Martin Pogačnik sudjelovali su u obilježavanju Međunarodnog dana prava djeteta (20. studenoga).
Pulsko Društvo Naša djeca organiziralo je u Gradskoj vijećnici predavanje i radionice za učenike uključene u INA GOO.
Na radionici su sudjelovali učenici iz šest osnovnih škola i njihovi voditelji. Tema održane radionice bila je „Dječja prava - dječja participacija“, a radionicu je vodila Sanja Škorić, tajnica Društva naša djeca Opatija, voditeljica Dječjeg Gradskog vijeća Opatija i dopredsjednica Saveza Društava naša djeca Hrvatske koja je ujedno i predstavila rad Društva.
Učenici su informirani o važnim dokumentima koji propisuju zaštitu dječjih prava kao što je Konvencija UN-a o pravima djeteta. Nova znanja učenici su usvajali igrajući različite igre, gledanjem kratkih filmova i rješavanjem zadataka u grupi.
Radionicu je organiziralo Društvo Naša djeca Pula, a pokrovitelj je bio Grad Pula.
Petak 25. studenoga 2022.
Učenici polaznici INA GOO posjetili su kino Valli i u povodu Međunarodnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama pogledali dokumentarni film pulskog filmskog autora Danila – Lole Ilića „Tko se tuče, taj se voli?“. Film govori o nasilju nad ženama, a onda i nad djecom i u obitelji.
O nasilju nad ženama i općenito nasilju autoru su pričali stručnjakinje i stručnjaci, psiholozi, socijalni radnici, osobe koje rade s djecom i odraslima. Nekad popularna uzrečica koja povezuje ljubav i nasilje, nije istinita: Tko se tuče, taj se definitivno ne voli ! Film nikoga ne osuđuje, već traži rješenje jer svi imaju pravo na bolji život.
Sugovornici na kraju ističu kao temelj za jedan bolji svijet bez nasilja ravnopravnost, empatičnost, uvažavanje drugih i drugačijih.
Četvrtak 24. studenoga 2022.
U četvrtak 24. studenoga 2022. druga grupa članova INA GOO provela je izvannastavni dan u Rijeci. S učenicima 3. razreda išli su Martin Pogačnik, Romi Kovačić, Vito Tanasković, Marko Nikolić. Ema Vitasović i Ana Miloš.
Program je bio kao i na prethodnom putovanju. U Gradskom kazalištu lutaka pogledali smo predstavu „Zamrznute pjesme“, najnagrađivaniju predstavu toga kazališta koja nas uči o snazi i čaroliji ljubavi. Poslije kazališta odvezli smo se do Astronomskoga centra gdje smo poslušali predavanje o Sunčevom sustavu i pogledali u planetariju edukativni film o istraživanju svemira.
Ponedjeljak 21. studenoga 2022.
Financijska pismenost
Gošće na današnjem druženju GOO bile su nam gospođa Barbara Andrić, voditeljica projekta Škola pametnih financija i studentica diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu, članica studentske udruge FinTur Gorica Karlović. Gorica je i bivša učenica naše Škole.
Cilj današnjega druženja bio je financijsko opismenjavanje kroz educiranje o osnovnim financijskim i ekonomskim pojmovima.
Biti financijski pismen znači razumjeti na koji način rasporediti novac, koliko uštedjeti, a koliko (i na što) potrošiti.
Kroz radionice koje su predstavljene kao igra učenici su razvijali svoje vještine financijskog planiranja, svjesnog upravljanja potrošnjom, učili kako odrediti prioritete i voditi kućni budžet.
Svojim pitanjima učenici su pokazali veliko zanimanje za uvođenje eura i sudbinu kuna koje se neće koristiti. Doznali smo da će metalne kune biti pretopljene, a papirnate spaljene. Praktično pitanje bilo je koja je kratica za euro u pisanju. Odgovor je EUR. Dakle, EUR zamijenit će dosadašnje kn.
Na kraju dvosatnoga druženja Gorica je svim učenicima podijelila kartice Tjedni budžet i zamolila ih da barem jedan tjedan upisuju osobne prihode i rashode i na kraju tjedna sami zaključe kako i koliko spretno upravljaju novcem.
Ponedjeljak 14. studenoga 2022.
Poštovani…
Ključne riječi: dostojanstvo, tolerancija, diskriminacija
Zajedno popunjavaju tablicu: ŠTO JE POŠTOVANJE / KAKO ISKAZUJEMO POŠTOVANJE
Jedna je od ljudskih potreba da ga drugi prihvaćaju i poštuju a to zovemo DOSTOJANSTVO. Svi imamo potrebu za dostojanstvom i pravo na dostojanstvo.
*Učenici izabiru osobu koju posebno cijene i poštuju i opisuju zašto.
*16. studenoga Međunarodni dan tolerancije: na pripremljene papire učenici pišu poruke ili misli o toleranciji.
Znaju li učenici za kakav slučaj diskriminacije? Potaknuti ih da se sjete filma s temom diskriminacije.
2. sat
*Jesu li primijetili da se u njihovoj okolini (škola, obitelj, društvo) nekoga nepoštuje? Kako se to iskazuje? Kako se osjeća onaj koga ne poštuju? Susreću li u svome okruženju vršnjake koji su tužni, povučeni, ljutiti, stalno se svađaju i neprimjereno ponašaju? Kako se prema njima ponaša većina? Misle li da je takovoneprimjereno ponašanje jednim dijelom posljedica nepoštivanja i neprihvaćanja?
*BRANIM TVOJE DOSTOJANSTVO
Učenici izvlače kartice s opisom konkretne situacije. Svaki učenik pročita tekst naglas i kaže što bi u toj situaciji savjetovao svom prijatelju.
ZAVRŠNA AKTOVNOST: Što sam doznao / doznala na današnjem sastanku, a prije nisam znao / znala?
Ponedjeljak 24. listopada 2022.
Tema današnjeg druženja na INA GOO bila je Kućni red.
Sastanak smo počeli ponavljanjem osnovnih pravila rada u radionici. Nastavili smo „ledolomcem“ Igra zapažanja: Učenici slobodno hodali knjižnicom, a na poziv voditeljice „Stani! Zatvori oči.“, stali su. Onaj koga bi voditeljica dodirnula, i dalje je držao oči zatvorene, ostalim su gledali. Izabranog učenika voditeljica je pitala tko je iza njega, kako je odjeven, kakvu kosu ima, što voli,… Cilj igre je razvijati zapažanje, ali i provjeriti koliko se poznajemo. Igra je pokazala da se ne poznajemo najbolje.
U sljedećoj aktivnosti učenici su zapisali pravila kojih se pridržavaju. Svaki je učenik pročitao što je zapisao i odgovorio tko mu je postavio (odredio) pravila. Na kraju su učenici zaključili da su uglavnom birali pravila vezana za školu koja su si sami postavili.
U nastavku razgovora pokušali smo odgovoriti čemu služe pravilnici. Učenici su spominjali pravilnike koje poznaju. Voditeljica ih je informativno upoznala s osnovnim pojmovima vezanim uz pravilnike: uvod ili preambula, poglavlje, članak, stavak, točka, alineja.
Rad je nastavljen u 3 grupe: A, B i C. Svaka je grupa dobila Pravilnik o kućnom redu OŠ Vidikovac i popis poglavlja na kojima će raditi. Zadatak je bio prepisati nazive poglavlja i podcrtati zanimljive dijelove. Kad su završili, predstavnik grupe pročitao je što su zapisali. U razgovoru smo zapazili koja se pravila u Školi najviše krše, a koja najviše poštujemo. Učenici su bili iznenađeni kad su vidjeli da su neki oblici svakodnevnog ponašanja zabranjeni i podliježu disciplinskoj mjeri (vikanje, trčanje hodnicima, lupanje vratima, glasno razgovaranje tijekom nastave, ometanje nastave, …)
Zadnja je aktivnost bila da svaka grupa sastavi Pravilnik o radu INA GOO. Budući da su učenici pazili na dizajn Pravilnika, dvije grupe nisu u cijelosti izvršile zadatak, ali su ipak svi predstavili svoje radove.
Dogovoreno je da učenici koji žive u stambenim zgradama provjere je li na stubištu postavljen Kućni red, a svi trebaju razgovarati s roditeljima i ostalim ukućanima o Kućnom redu njihovih obitelji.
Na kraju sastanka učenici su ukratko ponovili tijek današnjega druženja i ključne pojmove o kojima smo razgovarali.
Jedan od tri Pravilnika o radu izvannastavne aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje koji su sastavili učenici
Ponedjeljak 17. listopada 2022.
Danas smo u Školi prigodnim programom, izložbom i blagoslovom obilježili Dan kruha. Prigodno i tema sastanka bila je Jedimo zdravo, živimo zdravo.
Na početku smo ponovili osnovna pravila rada u radionici, a nastavili smo igrom toaletnog papira. Učenici su stali u krug i svatko je otrgnuo onoliko listića toaletnog papira koliko mu treba. Zatim su dobili zadatak da svatko kaže o sebi onoliko podataka koliko je listića otrgnuo. Kad su čuli zadatak, učenici su bili iznenađeni i to je igru učinilo zabavnijom.
Zatim je voditeljica najavila temu današnjega sastanka, a to je hrana i prehrambene navike. Razgovor je počela pitanjem trebamo li hranu dijeliti na zdravu i nezdravu. U razgovoru i preko primjera zaključili smo da su prehrambene navike zdrave i nezdrave, a kad je riječ o hrani, samo je zdravstveno neispravna hrana nezdrava. Govorili smo o podjeli hrane prema nutritivnim i energetskim vrijednostima i što znači nutritivna i energetska vrijednost hrane.
Voditeljica je podijelila listiće na kojima je bilo deset tvrdnji. Učenici su svaku tvrdnju trebali označiti kao točnu ili netočnu. Uspoređivanje učeničkih odgovora bilo je vrlo zanimljivo. Zaključili smo da je tema hrane i prehrane puna predrasuda koje suvremena znanost osporava.
Sljedeća aktivnost bila je povezivanje parova. Ispred učenika bile su fotografije voća i povrća. Voditeljica je čitala zanimljivosti o namirnici, a učenici su trebali pogoditi o kojoj namirnici je riječ. Bilo je dosta nevjerice i upadanja u riječ što znači da se nije poštivalo pravilo jednoga mikrofona.
Nakon dinamične igre pogledali smo kratki film PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE - ZDRAVA I NEZDRAVA PREHRANA. Učenici su se vratili u grupe i dobili zadatak osmisliti promotivni plakat s piramidom zdrave prehrane koji bi potaknuli svoje vršnjake na promjenu loših prehrambenih navika. Nažalost, zadatak nismo uspjeli realizirati tako da ga ostavljamo za neko buduće druženje.
https://www.herba-croatica.hr/piramida-pravilne-prehrane-z66
U srijedu 12. listopada šest učenica iz grupe Građanski odgoj i obrazovanje sudjelovale su u izvanškolskom nastavnom danu u Rijeci koji je organiziran za učenike 4.a i 4.b razrednih odjela.
Lejla, Ivona, Maša, Carla, lena i Lu na stajalištu Vrata Jadrana.
U Gradskom kazalištu lutaka u Rijeci pogledali smo predstavu „Srce veće od mene samog“. Predstava kroz likove životinja progovara o traumama koje nosimo i pomaže djeci da iste osvijeste i s njima se suoče.
Lejla: U predstavi mi se najviše svidio Zec.
Maša: Posebno ću pamtiti kako je glumac odglumio Zeca.
Carla: Iz predstave sam naučila da svi imamo različita srca.
U Rijeci smo posjetili i Astronomski centar gdje smo poslušali i pogledali prezentaciju o Sunčevom sustavu. Zatim smo u planetariju pogledali film „Dalje od Sunca“ na full dome kupoli, odnosno kupoli 360°. U filmu djevojčicu Stelu njezin novi prijatelj Mjesec vodi u edukativnu potragu za planetima poput našeg, planetu na kojem bi mogao postojati život.
Kratki odmor poslije uspona do Astronomskog centra. Po čemu će djevojčice pamtiti Astronomski?
Lena: Naučila sam planete Sunčevog sustava.
Carla: Prvi put sam bila u ovakvom kinu.
Ivona: Svidio mi se vizualni doživljaj u planetariju.
Vidikovac na vrhu Astronomskog centra. Spremni smo za povratak u Pulu.
Boravak u Rijeci završili smo odmorom na Vratima Jadrana. U Pulu smo se vratili sa sumrakom i polako pripremali za sljedeći radni dan.
Ponedjeljak 10. listopada 2022.
Održali smo treći sastanak grupe INA GOO. Tema je bila demokracija – Volim odlučivati, mogu sudjelovati.
Na početku sastanka učenici su u paru (spajanje sličica!) proveli aktivnost „1,2,3, …“
Ponovili smo tri pravila radionice i krenuli s prvom aktivnosti.
Grupa su bili stanovnici maloga zamišljenog grada i birali su gradonačelnika/gradonačelnicu. Svi su mogli biti birani i svi su birali. Učenicu su predložili 4 kandidata. Svaki se predstavio jednom rečenicom. Nakon glasanja, dvije su kandidatkinje imale jednak broj glasova pa su u drugom krugu birali između njih dvije. Kad je proglašena gradonačelnica, krenuli smo s drugom aktivnosti.
Učenici su podijeljeni u 4 grupe po 4 člana. Svaka je grupa izabrala svoga predstavnika. Predstavnici grupa otišli su u drugu prostoriju i dobili zadatak dogovori način zbrinjavanja električnih romobila kojima učenici dolaze u školu. Učenici koji su ostali u knjižnici po grupama su zapisivali što bi promijenili da poboljšaju život u školi i koje nepravilnosti uočavaju. Nakon određenoga vremena predstavnici grupa vratili su se u knjižnicu i upoznali svoje „birače“ s rješenjem problema, a „birači“ su pročitali što su zamijetili i što bi popravili.
Treća je aktivnost ustvari bila sinteza prethodnih. Učenici su opisali svoja zapažanja o dvjema aktivnostima i tako smo došli do pojmova izravne i predstavničke demokracije. Učenici su dobili listić na kojemu su ukratko zapisane definicije demokracije, građanina, referenduma. Papirić su zalijepili u bilježnice.
Drugi sat počeli smo gledanjem kratkoga videa Referendum https://meritokrat.hr/fipo/ustavno-pravo/referendum.
U videu je na jednostavan način prikazan nastanak demokracije i dva osnovna tipa demokracije. O tome što je referendum, vrstama referenduma, referendumskom pitanju učenici su se upoznali čitajući kratke tekstove na istoj internetskoj stranici.
Na kraju sastanka saželi smo temu: demokracija je vlast naroda, može biti izravna i predstavnička; građani svoje pravo na vladavinu naroda ostvaruju izlaskom na izbore.
Ponedjeljak 3. listopada 2022.
Grupa Građanski odgoj i obrazovanje održala je drugi sastanak. Danas je počeo Dječji tjedan koji traje do 9. listopada. Planirali smo posjetiti Društvo Naša djeca i razgovarati s tajnikom/tajnicom Društva, ali zbog tehničkih razloga nismo otišli. Zato smo prvi sat druženja posvetili Dječjem tjednu. Učenici su podijeljeni u tri grupe istraživali o Društvu Naša djeca, Dječjem tjednu i pojmu Dijete (dokad smo djeca). Nakon istraživanja i zapisivanja najvažnijega, grupe su izvijestile o svom radu. Na kraju je voditeljica najavila da je današnji rad uvod u širu temu dječjih prava kojom ćemo se baviti u studenome.
Drugi smo sat posvetili identitetima. Zadatak je bio izabrati, a zatim nacrtati, biljku, cvijet, životinju, predmet, stvar – nešto što svatko za sebe može zamisliti da ga predstavlja. U drugom dijelu zadatka učenici su trebali napisati 5 rečenica i u svakoj spomenuti osobinu koja je zajednička njima i crtežu. U nastavku su u rečenicama zaokruživali spomenute osobine. Svaki je učenik upoznao ostale sa svojim crtežem i zajedničkim osobinama. Učenici su zadatak ocijenili kao potežak.
Zadnja je aktivnost bila Moja osobna iskaznica. Kad su je učenici ispunili, zaokružili su redni broj ispred rečenica koje im je bilo teško dopuniti. Kad su pročitali svoje odgovore, pokušali smo dokučiti zašto im je bilo teško ili teže dopunjavati neke rečenice. Voditeljica je najavila da će ova tema također biti tema na nekom budućem sastanku.
Na kraju sastanka podsjetili smo se na tijek druženja i ocijenili današnji susret.
Moja osobna iskaznica
Prepiši i dovrši započete rečenice:
1. Zovem se ______.
2.Rođen/a sam ______.
3.Živim u ______.
4.U školi najviše volim______.
5.U slobodno vrijeme ______.
6.Ja najbolje ______.
7.Članovi moje obitelji ponosni su kada ja ______.
8.Moji prijatelji misle da ja dobro ______.
9.Moji učitelji kod mene cijene ______.
10.Najviše se radujem ______.
11.U budućnosti ću ______.
Učenici 5. razreda ove su školske 2022./2023. godine uključeni u izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj i obrazovanje. Uključeno je ukupno 16 učenika, a susreti su ponedjeljkom od 12.30 do 14 sati pod vodstvom knjižničarke Branke Mamule.
Program je pokrenuo Grad Pula u 9 pulskih osnovnih škola. Cilj je Građanskog odgoja i obrazovanja pripremiti „djecu i mlade da razviju kulturu mira i nenasilja, poštivanja ljudskih prava i preuzimanja odgovornosti, da bolje razumiju društvo u kojem žive, druge kulture te političke procese i donošenje odluka.“
Putem poveznice učenici i roditelji mogu samostalno preuzeti i ispisati e-potvrdu o statusu redovitog učenika/ice škole.
Potvrde koje su izdane putem e-Dnevnika zamjenjuju u potpunosti potvrdu iz škole u svim pravnim poslovima te za izdavanje potvrde više nije potrebno podnositi zahtjev školi.
« Veljača 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Dnevni tisak |
Važni linkovi |
• CARnetov portal za š... |
• Ministarstvo znanost... |
• Nacionalni centar za... |
• Agencija za odgoj i ... |
• HZZ |
Igraj se i uči |