Sedmi razredi imali su priliku sudjelovati na radionicama šifriranja riječi koje su vodile naše pobjednice Iva i Samantha. Od zadanih čakavskih riječi na principu šifriranja slova i brojki te transformirajući koordinate u mrežu, u konačnici su dobili svaku riječ prikazanu zanimljivim geometrijskim motivom.

Ako prošetate hodnicima škole, imat ćete priliku pogledati niz radova koji su pripremili učenici trećih i četvrtih razreda i produženog boravka.

Pravu poslasticu priredili su 4.a i 3.b u knjižnici. Ondje su povezali drevnu japansku umjetnost pripovijedanja u slikama pomoću drvene kutije koja se naziva butaj. Tako je kamišibaj tehnika povezala Japan i čakavsku Istru jer su naši učenici vlastitim crtežima, uz glazbenu pratnju blok-flauta, na čakavskom narječju vrlo živopisno ispričali legendu o divu Dragonji i nastanku Pazinske jame.

Naše prve beside zapisane su starim hrvatskim pismom – glagoljicom. Na zidovima crkvi, na kamenu, pergameni, ostavljali su ljudi tragove svoje prve pismenosti baš u srcu Istre. Neke su se stare slavenske riječi zadržale i danas u našem jeziku. Otkrili su ih šestaši na satovima HJ.

Polaznici keramičarske grupe glagoljička slova oblikovali su u prave male umjetničke minijature. Izložili su ih na prodajnoj izložbi naše učeničke zadruge koja je pratila izvedbe pripovijedanja.

Još je jedan događaj obilježio ovo kreativno razdoblje: naša učenica Klara Cvitan iz 4.b predstavila je svoju prvu slikovnicu inspirativnog naslova „Imaš sreće što imaš ovu knjigu“. S mladom spisateljicom o knjizi je razgovarala Greta Dujmenović iz 6.c, a pažnju su učenicima zaokupile zanimljive pjesme, priče i nadasve vicevi koje je smislila i riječima vješto oblikovala ova maštovita učenica.

Susret su pjesmom i recitacijama obogatili mali čakavčići iz 3.a: Mihael, Marijana, Matea, Vita, Kaja, Daniel, Leonarda i Andro.

Ko van triba nova kotula ili pak botun zašiti, najbolje da posjetite 3.c. Oni su se navadili kakove beside ćemo čut u šivaoni, a pokazali su i kako su kapaci s jiglon i koncem.

Još su se neke zanimljive aktivnosti događale ovih dana: na satovima Glazbene kulture pod vodstvom prof. Gardaševića pjevali su se istarski tradicionalni napjevi, „Pojmo mi Jele“ i sl. uz pratnju instrumenata koji su karakteristični za naš kraj. Učenici su imali priliku čuti i o kontekstu običaja koji su pratili takve napjeve kao što je primjerice tradicionalni „samanj“.

U svakom kutku škole mogu se pronaći inspirativni radovi iz kojih svatko može upoznati bar poneku domaću besidu čak i kad je okružena talijanskim i engleskim riječima.

U svakom slučaju projektne aktivnosti nastavljaju se još ovaj tjedan, za neke iščekujemo stabilnije vrijeme, a onda se vidimo na Festivalu zavičajnosti koji nas 19. svibnja ugošćuje u Fažani.

Evelina Majcan-Lenić, voditeljica projekta