Poklade se povezuju i s nizom srednjozimskih i pretproljetnih svetkovina i kultova antičkog svijeta, posebice rimskoga. To su saturnalije (17–24. XII.), razdoblje obrnutoga reda i nekažnjive kritike društvenog poretka; kalende (u siječnju), poznate po preoblačenju muškaraca u žene i životinjskim maskama; pomični blagdan kompitalije (između 15. XII. i 5. I.), kada su se častili predci i na zgrade vješale posebne lutke; pastirski blagdan luperkalije (15. II.), kojemu je smisao bilo poticanje plodnosti životinja i zaštita stada (od vukova i sl.).“ 

(http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49035, 1. veljače 2016.)

U različitim dijelovima Hrvatske poklade imaju različita imena:  maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval.... Riječ karneval dolazi od latinske riječi carnelevare: ukloniti meso (caro: meso +levare: dignuti) pa značenjem odgovara hrvatskoj riječi mesopust. Naime, do 15. stoljeća u vrijeme poklada postilo se. Riječ "poklade" nastala je od starohrvatskog glagola "klasti" ("prerušavati se").

Svaki kraj Hrvatske njeguje svoje pokladne običaje, ali slastice od kvasnog dizanog tijesta nalazimo svugdje: krafne, fritule, buktle, povatice, uštipke, pokladnice, …

I u našoj Školi vlada atmosfera poklada. Predvorje i hodnici ukrašeni su maskama što su ih izradili učenici. Posebnu pažnju privukle su maske učenika 3.c razrednog odjela, učiteljice Edite Borojević.

Vaša knjižničarka