TURISTIČKA KULTURA

Cilj nam je da se sadržaji Turističke kulture provode ( bilo bi idealno) kroz rad školskih zadruga kao sadržaj namijenjen zainteresiranim učenicima predmetne nastave osnovnih škola. Rad učitelja u školskim zadrugama priznaje se u njihovim tjednim zaduženjima kao “redovita nastava” i obično im služi kao nadopuna do pune tjedne norme. Upravo kroz satove takve težine je moguće (poželjno) educirati djecu o ovom sadržaju. Na taj se način obogaćuje sadržaj školskih zadruga, a kroz dio izrade suvenira i njihove prodaje turistima razvija se i obrtništvo u mladih zadrugara.

Za rad učitelja bilo kojeg profila u osnovnim školama na polju turističke kulture u izradi je i priručnik za turističku kulturu, a planira se i neki od oblika dodatnog obrazovanja. Kako je sadržaj koji obrađuje turistička kultura kroskurikularan, učitelji svih profila ga mogu uspješno predavati.

Nešto više o Turističkoj kulturi:

Sintagma Turistička kultura nastala je od dvije imenice turizam i kultura. Stoga možemo reći da bi u doslovnom značenju Turistička kultura bila kultura koja se odnosi na turizam i turiste.

Cilj  turističke kulture je pozitivan odnos prema turizmu i turistima, temeljen na svijesti o vlastitom kulturnom, prirodnom, zavičajnom i nacionalnom identitetu te prepoznavanju i poštovanju različitosti. Kod učenika se želi pobuditi interes za turizam kao moguće područje njihovog budućeg zanimanja ili kao područje dodatnog interesa kojim bi se bavili iz ljubavi ili hobija, pa ih se želi motivirati na usvajanje znanja o turizmu kao društvenom kretanju i kao perspektivnoj gospodarskoj aktivnosti.

UNESCO-va definicija idealnog turizma kaže kako je važno utvrditi vlastiti identitet, ali i upoznati i štovati tuđe. Po njoj se turizam shvaća kao privilegirani vektor interkulturalne razmjene, škola tolerancije u kojoj su svakome dostupne drukčije kulture i koji ljudima dozvoljava da iz prve ruke osjete različitost kultura i životnih stilova.Također je važno naglasiti kako je turizam  od izuzetnog značaja te treba educirati stručnjake, ali i građane svjesne njegove važnosti i značaja vlastite uloge u izgradnji iste

Glavni ciljevi Turističke kulture:

Na primjeru užeg zavičaja, učenici spoznaju turizam kao pojavu koja  se razvija kao društveno kretanje i gospodarsku aktivnost koja je potrebna za razvoj Hrvatske.
--Upoznaju se s osnovama za razvoj turizma u vlastitom užem ( selu,
gradu) i širem kraju ( županiji) i u Hrvatskoj.
--Spoznaju i vrednuju prirodne, društvene, gospodarske i političke osnove za razvoj turizma vlastitog zavičaja te za razvitak Hrvatske uopće, s
naglaskom na kulturnu i prirodnu baštinu. Ujedno stječu nacionalnu
svijest i ponos.
--Otkrivaju i vrednuju različite karakteristike življenja u domaćem kraju
i regiji, koja će obogatiti goste kao i njih same.
--Uključuju se u turistički život domaćeg kraja i pri tome upoznaju ljude i
ustanove koje se bave turizmom i od njega žive.
--Upoznaju turističke pozive i mogućnosti zapošljavanja u turističkoj
aktivnosti te razvijaju sposobnost za rad u najraznovrsnijim
oblastima turizma
--Upoznaju načine prikupljanja i širenja informacija u turizmu i o turizmu
--Upoznaju turističku društvenu aktivnost i pripremaju se za sudjelovanje u turističkom društvu
--Razvijaju sposobnost kulturnog komuniciranja i javnog istupanja

U radu smo otkrili da je OŠ Hvar imala predmet Turistički odgoj još 1983 godine za koji smo na žalost, dopustili smo da padne u zaborav, kao i brojne druge vrijednosti i njihovi nositelji. Posebno nas ohrabruje pristup primjene novog hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a) koji daje sjajan okvir za ugradnju ovih raznolikih sadržaja koji bi se obrađivali krozkurikularno.

Operativni ciljevi

Kroz projektnu nastavu, u kojoj imaju aktivne uloge istraživača, domaćina, gosta ili vodiča, učenici uče o osnovnim turističkim pojmovima:                                                                                                    --turizam (turizam, turist, povijest turizma, vrste, institucije, udruge i
poduzeća kao i zanimanja u turizmu)
--osnove razvoja turizma u njihovom zavičaju kao i cijeloj domovini:
zemljopisne, kulturno - povijesne i športske karakteristike, klimatske
pogodnosti, vode, biljni i životinjski svijet te prometna povezanost,
komunikacije, komunalna opremljenost...
--uloga turizma u gospodarstvu, vrednovanje utjecaja turizma u njihovom
kraju, standard življenja, dohodak, pozitivni i negativni učinci turizma...
--pravila lijepog ponašanja s naglaskom na gostoljubivost i poštovanje
različitosti
--turističko oglašavanje i informiranje
-amatersko djelovanje u turizmu
--obilazak njihovog kraja, samostalan izbor područja, prezentacija na
hrvatskom i stranom jeziku.

Projekt Turistička kultura se u godinama 2004., 2005., i 2006. provodio u dvadeset osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije (Split, otoci, priobalje i Zagora). U projekt je bilo uključeno tridesetak učitelja i profesora te preko dvjesto pedeset učenika. Njihove reakcije su ukazivale na želju za stjecanjem ponuđenih znanja ali i na nepostojanje brojnih poželjnih sadržaja u današnjim planovima i programima. Sve ponuđene aktivnosti unutar ovog projekta, učenici su iznimno dobro prihvatili iskazujući veliku motiviranost i kreativnost. Rezultati su praćeni i provjeravani kroz prezentacije i edukativne izlete, koordinirani su i vođeni temeljnim preporukama s naglaskom na činjenici da postojanje spomenika prirode ili kulture ne znači da su oni atrakcije sami po sebi. Tek dobro “ispričana priča” stvara pravu turističku atrakciju.
Edukativni izleti realizirani su po pomno razrađenim itinererima s detaljnom planom realizacije, a članovi grupe škole-domaćina bili su u tim prigodama turistički vodiči.  O uključenosti učenika i radu na ovom projektu napravljen je i Zbornik
Radionice u zborniku otkrile su različite pristupe i senzibilitete djece i učitelja, njihovu maštovitu i konstruktivnu uključenost u materiju koja im je ozbiljno izložena i kojoj su se ozbiljno odazvali.