Današnje naselje Kaptol smješteno je približno 12 km sjeverno od grada Požege. Nastalo je kao podgrađe srednjovjekovne utvrde koja se nalazi u njegovom centru, na središnjem trgu Vilima Korajca. Smještaj naselja na južnim padinama Papuka pogodovao je razvoju poljoprivrede u ovome kraju, posebice vinogradarstvu.

   Kulturno-povijesna ostavština koju baštini ovaj predio Požeške kotline puno je starija od srednjega vijeka. Neposredno iznad današnjega sela Kaptol nalazi se arheološko nalazište s dvije nekropole i naseljem iz razdoblja željeznog doba (8.-5. st. pr. Kr.) koji su pripadali halštatskoj kulturi. Vrijedan arheološki materijal pronađen u grobnim humcima – tumulima, ali i veličina otkrivenog naseljenog prostora, svjedoče o istaknutom položaju ovoga centra i njegovoj društveno-gospodarskoj važnosti unutar trgovačkih mreža srednje i jugoistočne Europe. Brojna ratnička oprema i ritualni predmeti ukapani s ostatcima istaknutih članova zajednice ukazuju na postojanje vojnički uređenog društva. Posebnost ove kulturne skupine jest izrada keramike s grafitnim ukrasom što su omogućila ležišta grafita nedaleko naselja.

  Krajem 12., odnosno početkom 13. stoljeća, nešto južnije od željeznodobnog naselja, nastaje crkvena institucija Capitulum ecleesie beati Petri de Posega (Zborni Kaptol sv. Petra). Unutar podignute utvrde nalazila se crkva sv. Petra, dvorište i zgrade potrebne za samostanski život kanonika koji su ovdje vršili službu. Osim crkvenih, Zborni Kaptol je izvršavao i javne poslove te je dobio status locus credibilis (vjerodostojno mjesto) što znači da je provodio revizije granica plemićkih zemljišnih posjeda, donosio pravorijek među suprostavljenim stranama, izdavao povelje o kupovini i prodaji zemljišta, svjedočio i zapisivao međusobne dogovore između plemićkih obitelji po pitanju imovinsko-pravnih odnosa i sl. Krajem 15. i početkom 16. stoljeća dolazi do ratne opasnosti usred vojnih pohoda Osmanlija. Tada kanonici podižu renesansni kameni bedem radi lakše obrane koji je u većem dijelu očuvan sve do danas.

   Pod osmanlijsku vlast, posjed Zbornog Kaptola sv. Petra prelazi u potpunosti do 1537. godine. Naselje oko utvrde nakon toga dobiva status trgovišta (gradsko naselje) te ga u osmanlijskim popisima nalazimo imenovanog kao Kaptol. Izuzevši Požegu, Kaptol i Kutjevo su u tom periodu bili najvažnija gradska naselja Požeštine. S obzirom na gospodarsku i upravnu važnost ovoga mjesta, u njemu je sagrađena džamija sultana Selima. Tijekom burnoga razdoblja između 1687. i 1691. godine, Kaptol se u nekoliko navrata oslobađao osmanlijske vlasti i ponovno bio zauziman od strane iste. Nakon ponovnog prelaska pod vlast Habsburgovaca, zapadni je dio bedema utvrde srušen te je u 18. st. na tome mjestu izgrađena barokna crkva sv. Jurja.

   Ostatci kaptolačke srednjovjekovne utvrde nalaze se u vrlo dobrom stanju i danas, kada se unutar njih provode arheološka istraživanja i konzervatorski radovi kako bi se obnovili i u budućnosti možda poprimili neki novi značaj.