Osnovna škola "Vladimir Nazor" Slavonski Brod
|
PRIJEPODNE |
|
|
1. |
8:00 – 8:45 |
|
2. |
8:50 – 9:35 |
|
3. |
9:40 – 10:25 |
|
4. |
10:40 – 11:25 |
|
5. |
11:30 – 12:15 |
|
6. |
12:20 – 13:05 |
|
7. |
13:10 – 13:55 |
|
8. |
14:00 – 14:45 |
| « Veljača 2025 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Pučku školu je završio na otoku Braču, a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu i Zagrebu. Diplomirao je 1902. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949.
Važnije su mu knjige: Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.),Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Njegovim imenom je nazvana najveća državna nagrada u Republici Hrvatskoj "Nagrada Vladimir Nazor" koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Dan sigurnijeg interneta organizira se u sklopu projekta "Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place". Obilježit će se 7. veljače 2017. godine.
Posjetite web stranicu Centra za sigurniji Internet, na kojoj će te naći više informacija o obilježavanu tog dana, web kvizu, edukativnim stručnim člancima i slično.
Djeca će moći riješiti web kviz na sam Dan sigurnijeg interneta 7. veljače 2017. godine od 9:00 do 19:00 sati i osvojiti jedan od tri ponuđena mobitela.
Nagrade se dodjeljuju slučajnim odabirom između onih natjecatelja koji su kviz riješili s 80% ili više točnih odgovora u 19 sati na dan kviza. Popis sretnih dobitnika biti će objavljen u 19:20. Sretno!
www.dansigurnijeginterneta.org
1. Ograničite vrijeme provedeno na računalu. Na računalu postavite poseban profil za djecu kojime će biti ograničeno vrijeme korištenja računala po danu. Ostale profile drugih (starijih) korisnika zaštitite lozinkom koju djeca ne smiju znati.
2. Pratite stranice koje Vaše dijete posjećuje. Omogućite korištenje nekih od parental control programa koji se nalaze u kategoriji sa programima i uputama. Ukoliko djetetu dozvoljavate pristup socijalnim mrežama (Facebook, MySpace, Twitter i sl.) podesite privatnost njihovih profila te pratite njihove aktivnosti u okviru profila.
3. Ako je ikako moguće računalo NIKADA ne postavljajte u dječju sobu, već na mjesto koje je prometno i gdje svi imaju pristup. Ako imate više računala mogućnost da napravite radnu sobu (dio sobe) u kojoj ćete sjediti svako pored svog računala će u velikoj mjeri povećati Vaš uvid u online aktivnosti dijeteta.
4. Starija djeca i tinejdžeri u komunikaciji dosta koriste sleng i engleske skraćenice pa vam često njihovi komunikacije čak i kada ih pratite mogu biti nerazumljivi. Upoznajte se koliko možete sa popularnim internet slengom. Spisak najupotrebljavanijih engleskih internacionalnih chat skraćenica možete pronaći u dijelu sa internet slengom.
5. Pričajte sa djecom o njihovoj aktivnosti na internetu. Upoznajte ih sa potencijalno ružnim situacijama koje mogu iskusiti i porazgovarajte o najboljim načinima rješavanja tih situacija. Objasnite im šta su računalni virusi i kako se od njih zaštiti. Pokažite im na primjerima kojim stranicama mogu vjerovati, a kojima ne. Naučite ih da zaštite svoje osobne informacije, i da se i oni sami ponašaju odgovorno kada su na internetu. Na isti način na koji učite djecu da ne pričaju sa nepoznatima na ulici, naučite ih da to ne rade ni online, objasnite im da na internetu ne mora svatko biti onakav kakvim se predstavlja.
6. Ohrabrite dijete (i to radite stalno) da vam prijavi svaku konverzaciju ili kontakt koji im se učini čudan ili se zbog njega ne osjećaju dobro. Objasnite im da to ne trebaju brisati (zbog potencijalnih dokaza i utvrđivanja izvora poruke, danas je to lako izvodljivo ukoliko postoji opravdani razlog). Imajte u vidu da se djeca često plaše da ćete im uskratiti korištenje računala ukoliko se budu požalili i da je to po nekim istraživanjima koja su rađena u USA jedan od najčešćih razloga zašto ne prijavljuju roditeljima uznemiravanje online. Jasno im dajte do znanja da Vam prenesu sve potencijalne probleme i kako će tako osigurati korištenje računala bez zabrana.
7. I na kraju – budite istinski zainteresirani za ono što vaše dijete radi online. Nađite vremena da sa njim posjetite omiljenu stranicu, odigrate neku igru, porazgovarajte o tome. Stvorite neki zajednički online prostor, pa će i dijete biti otvorenije i spremnije da sa vama podijeli svoja iskustva. Pokušajte stvoriti atmosferu povjerenja u kojoj će vaše djete biti dovoljno opušteno da Vam postavlja pitanja i razgovara o svojim aktivnostima na internetu.
A čak iako ranije niste bili mnogo zainteresirani za sve ovo, prihvatite nove tehnologije kao sastavni dio života Vašeg djeteta i njegove-njene generacije te nađite vremena da se sa njima bolje upoznate i pomognete djetetu da ih koristi na ispravan i siguran način.
