Osnovna škola "Vladimir Nazor" Slavonski Brod
|
PRIJEPODNE |
|
|
1. |
8:00 – 8:45 |
|
2. |
8:50 – 9:35 |
|
3. |
9:40 – 10:25 |
|
4. |
10:40 – 11:25 |
|
5. |
11:30 – 12:15 |
|
6. |
12:20 – 13:05 |
|
7. |
13:10 – 13:55 |
|
8. |
14:00 – 14:45 |
| « Kolovoz 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Pučku školu je završio na otoku Braču, a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu i Zagrebu. Diplomirao je 1902. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949.
Važnije su mu knjige: Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.),Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Njegovim imenom je nazvana najveća državna nagrada u Republici Hrvatskoj "Nagrada Vladimir Nazor" koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Na satima razrednika svakog od petih razreda psihologinja provodi radionicu Kako učiti bolje, lakše i brže.
Učenici se u petom razredu susreću s mnogim promjenama (promjena razrednika, novim učiteljima, novim nastavnim predmetima, novim zahtjevima, mijenjaju učionice nakon svakog sata, dulje borave u školi, u nekim razredima bude učenika iz više razrednih odjela, neki svakodnevno putuju autobusom u i iz škole..) Ove promjene mogu uplašiti, zbuniti, donijeti poteškoće, ali i biti izazovi. Prijelaz iz razredne u predmetnu nastavu može biti poticajan, zanimljiv jer donosi novine. Promjene ne utječu samo na učenike nego i na njihove roditelje i učitelje pa zato psihologinja ovu temu provodi i s roditeljima i s učiteljima.
Tijekom radionica učenici sudjelujući u različitim aktivnostima prolaze kroz proces učenja od priprema za učenje kod kuće, učenje kod kuće, učenje u školi do provjeravanja, vrednovanja naučenog. Razmjenjuju iskustva o stečenim navikama učenja, opisuju kako se motiviraju se učenje te kako savladavaju prepreke i poteškoće na koje nailaze. Upoznaju strategije i vještine učenja kojima se bolje, lakše i brže uči. Vježbaju koncentraciju i pamćenje. Uče razlikovati bitne od manje bitnih dijelova sadržaja kao i postavljati pitanja kako vezano uz neki sadržaj s ciljem provjeravanja naučenog tako i ukoliko im nešto nije jasno. Upućeni pitati učitelja, stručnog suradnika u školi, učenika iz razreda ili nekoga iz obitelji sve dok ne shvate ono što im nije jasno. Traženje pomoći kad naiđu na poteškoću u učenju je također jedan od uvjeta za bolje, brže i lakše učenje.
Važno je i upoznati sebe, svoje jake i slabije strane te prilagoditi im svoja očekivanja, imati povjerenja u sebe i nastojati primjenjivati strategije učenja koje pomažu u kvalitetnom učenju.
Na kraju svi učenici dobiju edukativni letak Kako učiti bolje, lakše i brže u kojem možda pronađu rješenje za neki od problema u učenju.
Psihologinja
Željka Rubil
