Osnovna škola Vladimira Nazora Krnica

125. obljetnica rođenja Mije Mirkovića-Mate Balote u Raklju

            Nakon znanstvenog skupa posvećenog Miji Mirkoviću-Mati Baloti u Puli, program se obilježavanja 125. godišnjice rođenja nastavio u Raklju na sam rođendan ribara, težaka, mornara, novinara, ekonomista, sveučilišnog profesora, književnika i akademika.     Učenici i učitelji Osnovne škole Vladimira Nazora – Krnica desetljećima svakoga rujna organiziraju  projekt Osluhni zavičaj – zove te pramaliće te „žive“  Balotino književno djelo na stazama Dragog kamena i Tijesne zemlje polazeći od interdisciplinarnog pristupa Balotinu životu i djelu utemeljenog u poznatoj specijalnoj didaktici o zavičajnoj nastavi Tone Peruška Materinski jezik u osnovnoj školi. Danas se navedeni školski projekt provodi kao dio projekta Istarske županije Institucionalizacija zavičajne nastave.

            U ulozi Balote, s balkona palače Loredan, mnoštvu se obratio učenik Rocco Vlačić, kazujući pjesmu Dragi kamen i zaželivši dobrodošlicu učenicima i profesorima Osnovne škole Tone Peruška iz Pule, Srednje škole Mate Balote iz Poreča, Ekonomske škole Pula, Osnovne škole Divšići, profesorima i studentima Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, odnosno Filozofskog fakulteta te Ekonomskog fakulteta dr. Mijo Mirković, članovima KUD-a „Mate Balota“ Rakalj, predstavnicima Općine Marčana te posebnim gostima Raklja, Balotinim unucima Nadi Mirković i Saši Mirkoviću.

Uz vijuganje starog napjeva Spod mi Raklja sela u izvedbi pjevača KUD-a „Mate Balota“ Ljiljane Miloš, Cvjetka Brgića i Klaudija Knapića, uz zvukove roženica na kojima su svirali Tea Percan i Nikola Lučić-Jozak i s Roccom Vlačićem, današnjim „Balotom“ na čelu, krenula je povorka sudionika uskom stazom od Loredanove palače, uz Tudorove, Cesare, Videlanove, Markove, Kapelicu prema Gašpićovima i Balotinoj rodnoj kući. Pozdravom načelnika Općine Marčana, stihovima iz Koze, narodnom pjesmom Oj, Rakljanko i s „Balotom“ na kućnom pragu, sudionici su razgledavali kuću u kojoj se rodio. Napuštajući Gašpićove, svratili su u dvorište kuće Ive Gašpića, gdje je posljednji potomak ove kuće gospodin Anton Percan srdačno primio današnje posjetioce  Raklja.

Uz Cviće mi polje pokrilo, na starom se rakljanskom groblju položilo cvijeće i zapalila svijeća Baloti za rođendan, a u parku na Bolovanu, ispred Balotine biste, iznova je zasvirala roženica i kazivala su se literarna ostvarenja učenika iz Krnice i Poreča.

Čuveni napjev I. Matetića Ronjgova Ča je more  izveo je školski pjevački zbor iz Krnice s voditeljicom Sonjom Milović, učenik škole T. Peruško uživio se u monolog Tone Peruška o Baloti, srednjoškolci iz Poreča predstavili su se veselim izvedbama na harmonici, a učenica Sara Brajković iz iste škole suvremenim plesom s etno elementima. Plesači obiju osnovnoškolskih  skupina KUD-a „M. Balota“ otplesali su balun, a pratnju na mihu izveo je nekadašnji učenik krničke škole Erik Percan. Rocco Vlačić, odnosno Mate Balota kazivao je „svoju“ poznatu Govore da nisan fin.

Ovime se zaokružio kulturno-umjetnički program, a nastavilo se radom u likovnoj, keramičarskoj, literarnoj i folklornoj radionici. Radionice su vodile Helena Dabo, Elena Vitasović, Martina Valić, Dolores Bulešić, Gordana Antunović, Marija Škabić,,  Iva Percan-Braković i Sonja Milović iz krničke škole te Vedrana Štefančić i Mirjana Bakić iz škole T. Peruška.

Najveći dio sudionika odabrao je danas nastavak hodočašćenja i pješačenja stazama Balotina djetinjstva, mladosti, Dragog kamena i Tijesne zemlje od Bolovana do Starog Raklja i crkve svete Agnije uživajući u panoramskim vidicima i krajoliku obogaćenom kamenim skulpturama nastalih 2001. u Međunarodnoj kiparskoj koloniji u Raklju.

Istovremeno u suradnji  s Hrvatskim fotosavezom u prostoriji škole u Raklju otvorena je samostalna  izložba učenice Tee Percan, a može se razgledati do 15. listopada 2023.

U večernjim su satima roženičari Tea Percan i Nikola Lučić Jozak te recitator Rocco Vlačić još jednom poveli posjetitelje Raklja u Balotinu rodnu kuću.

Fotografije

                                                                                                          Romana Percan