Odmah po dolasku pred elektranu bili smo podijeljeni u dvije skupine, a svaku je kroz pojedine faze proizvodnje struje od sirovine preko zbrinjavanja otpada do produkta – električne energije provodio stručni voditelj, pa čak i dva voditelja.

Ovom prilikom zahvaljujemo našim voditeljima, po dvoje u svakoj skupini, na jednostavnom i laganom uvođenju u svijet proizvodnje tog tako neobičnog proizvoda: struje.

Saznali smo da čitava proizvodna priča počinje sa sirovinom, konkretnije ugljenom, koji se prethodno usitni da bi mogao gorjeti, te se usitnjen upuhuje cijevima u prostor sa plamenicima gdje se  gorenjem ugljena zagrijava  voda u nizu dugačkih i zmijolikih cijevi, kako bi se proizvela vodena para. Temperature koje se postižu prelaze 500°C (ako smo dobro zapamtili voditelje). Para pokreće turbinu, a kretanje turbine pokreće generator koji pak okretanjem inducira električnu energiju, odnosno struju. Struja se odvodi iz elektrane u sustav opskrbe električnom energijom za područje Republike Hrvatske. TE Plomin proizvede čak do 12% električne energije koja opskrbljuje domove u našoj zemlji.

Saznali smo da u ovom tehnološkom procesu osim konačnog produkta nastaju i tzv. nusprodukti. Jedan od njih je pepeo izgorjelog ugljena, koji se prodaje cementari Holcim. Osim pepela izgorjelog ugljena, u procesu odsumporavanja ispušnog plina prije njegovog otpuštanja u zrak kroz onaj svima znani visoki dimnjak, nastaje još jedan nusprodukt: boksit, koji se također prodaje. Tako, oba nusprodukta postaju sirovine u proizvodnom procesu nekog drugog pogona.

Bilo je zanimljivo pratiti ovu priču i povezivati sa onim što se uči u školi, upravo u 7. i 8. razredu, jer sve što smo naučili, moglo bi se reći, pripada primijenjenoj fizici, kemiji, a na neki način govori nam i o biologiji. Naime, biologija je prisutna u ekološkim nastojanjima Termoelektrane Plomin da sačuva okoliš od onečišćenja, a također se na metaforički način ta ekologija mogla vidjeti u međusobnoj povezanosti različitih gospodarskih subjekata u našoj Istri, pa i u samom proizvodnom sustavu TE Plomin. Baš nas je soba za nadzor procesa, tzv. komandna soba, podsjetila na ulogu koju žlijezda hipofiza, nadzornica svih žlijezdi, vrši u tijelu čovjeka.

Po završetku posjeta vratili smo se u Potpićan, s novom perspektivom u kojoj se TE Plomin može daleko bolje iskoristiti za zorno učenje osnova kemije, fizike, biologije i ekologije.                                           

                                                                                        Jedna od voditeljica:

                                                                                      Dubravka Ujčić Lukšić