« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Upisi u srednje škole
Odluka o upisu učenika u 1. razred srednje škole u školskoj godini 2024./2025.
INFORMACIJE O SUSTAVU e-Dnevnik
Od početka šk.god. 2015./2016. u našoj školi se uvodi sustav e-Dnevnik. S ciljem što boljeg upoznavanja učitelja, stručnih suradnika, učenika i roditelja s novim sustavom vođenja pedagoške dokumentacije i novim načinima uvida roditelja u uspjeh učenika u prilogu donosimo upustva za sve učesnike novog sustava.
U utorak, 18.listopada 2016. godine u Gradskoj knjižnici Zadar Ogranak Arbanasi otvorena je izložba nagrađenih radova sa Međunarodnog likovnog natječaju djece hrvatskih iseljenika širom svijeta Iserlohn – Rim – Molize – Zagreb 2016.
Ovaj likovni natječaj postoji već šesnaest godina, a njegovi inicijatori i organizatori su hrvatski iseljenici i likovni umjetnici Ankica i Ante Karačić. Ovaj bračni par potječe iz Iloka. Tamo su živjeli do početka Domovinskog rata, a tada odlaze u grad Iserlohn u Njemačkoj. Gospođa Ankica je slobodna likovna umjetnica, a gospodin Ante je također umjetnik, radi u drvu. Dobitnici su mnogih nagrada.
Gospođa Ankica radi kao pedagog s njemačkom djecom na projektu „Kultur und Schule“ (Kultura i škola). Željela je sličan projekt pokrenuti i s hrvatskom djecom te potomke Hrvata iz cijeloga svijeta uključiti u jedan zajednički projekt. Zajedno sa suprugom je projekt objavila na internetu. Sve što su napravili u ovih šesnaest godina napravili su potpuno volonterski, isključivo za djecu, s mnogo ljubavi i entuzijazma. Svojim djelovanjem žele uz pomoć stvaralaštva, boja i mašte povezati djecu hrvatskih iseljenika izvan domovine s Hrvatskom jer, kako kaže gospodin Ante, „Kad se Hrvati okupe pod istom kapom, onda čine čuda!“
Likovni natječaj svake godine ima drugu temu i drugi hrvatski grad koji je uz Iserlohn domaćin izložbe najzanimljivijih likovnih radova pristiglih na natječaj.
2014. godine je domaćin u Hrvatskoj bio Zadar i OŠ Zadarski otoci. Tema likovnog natječaja je bila Slikam te pjesmo od slavonskog bećarca do dalmatinske pjesme. Među nagrađenim učenicima su bili i učenici OŠ Zadarski otoci: Lucija Lemić, Mia Erstić, Barbara Brčić, Gabriela Bozanić i Roko Marić. Izložba nagrađenih radova organizirana je u OŠ Zadarski otoci te u Gradskoj knjižnici Zadar.
Ove godine tema je bila Glagoljica u dječjem oku i srcu.
Na natječaj je stiglo više od tisuću učeničkih radova iz Hrvatske, Italije, Njemačke, Švicarske, Australije (Tasmanija), Čilea, Argentine, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije (Vojvodina). Stručno povjerenstvo sastavljeno od likovnih umjetnika i drugih kulturnih djelatnika iz Iserlohna nagradilo je ukupno 100 učenika u dvjema kategorijama (učenici od 1. do 4. razreda te učenici od 5. do 8. razreda osnovne škole).
Među nagrađenom djecom su i učenici naše škole:
Leana Tomičić, 1.B razred, učiteljica mentorica Jasminka Brižić
Dora Jordan, 1.B razred, učiteljica mentorica Jasminka Brižić
Stipe Pavičić, 3.B razred, učiteljica mentorica Željka Diklan
Izložbe najuspjelijih radova već su postavljene u Iserlohnu, Rimu, Molizeu, samostanu Čokovac na otoku Pašmanu i Zagrebu.
Izložbu u Gradskoj knjižnici Zadar Ogranak Arbanasi organizirale su i postavile učiteljice naše škole: Renata Andrović, Željka Diklan i Jasminka Brižić. Na svečanom otvorenju učiteljica Renata je održala prigodan govor i pozdravila sve prisutne – izaslanike pročelnika Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra, djecu, roditelje, učiteljice, knjižničare i ostale prisutne. Izložba će biti otvorena do 28.listopada 2016.godine
Pokrovitelji ovog natječaja su Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvo RH u Rimu, Hrvatski glas Berlin, Grad Rim, Grad Zagreb, Grad Zadar, Općina Tkon i Osnovna škola Zadarski otoci – Zadar.
Završavamo riječima gospođe Ankice: „Kako je 2014. godine glagoljica proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom, bila bi odlična ideja da se promovira hrvatskoj djeci u svijetu ovo prekrasno slikovito pismo. Ako dijete nauči i zapamti bar jedno slovo glagoljice i obogati ga likovnim izričajem, obogatit će sebe i čuvati hrvatsku kulturnu baštinu.“