Fenološka motrenja smokve
Fenologija
-
znanost koja proučava utjecaj vremena i klime na rast i razvoj biljaka i životinja
-
fenološka motrenja se sastoje u praćenju i bilježenju vremena nastupa određene razvojne faza kao što su pupanje, listanje, cvjetanje …, a koje su ovisne o periodičnim promjenama atmosferskih uvjeta
-
određivanje početka nastanka takovih pojava može pomoći pri proučavanju globalnih vegetacijskih promjena uzrokovanih promjenama klime
-
biljke kao veoma osjetljivi indikatori mogu ukazati na lokalne i regionalne klimatske promjene
Početak pupanja
To je osnovna fenofaza koju učenici mogu prepoznati i odrediti njezin početak
-
pupanje ukazuje na početak sezone rasta
-
to je razdoblje stvaranja novih listova i fotosintetske aktivnosti u njima
-
pupanje je u najvećoj mjeri ovisno o toplini i raspoloživoj vlazi
Zašto istražujemo početak pupanja
-
da bi odredili trajanje vegetacijskog razdoblja i istražili kako se mijenja tijekom godina te
-
odredili kako uvjeti na staništu (temperatura zraka i tla, vlažnost zraka i tla, duljina dana) utječu na rast biljaka
-
da bi istražili klimatske promjene i njihov utjecaj na biljke
Odabir fenoloških objekata
-
fenološka mjerenja smo započeli prema uputama GLOBE programa na autohtonoj listopadnoj vrsti – smokva (Ficus carica L.)
-
odabrali smo stablo smokve 30-tak metar od meteorološke postaje
-
postaja je na pristupačnom mjestu gdje je ozelenjavanje prirodne vegetacije pod utjecajem klimatskih čimbenika (nema zalijevanja i gnojenja koji mogu utjecati na biološke cikluse)
-
za smokvu u Jezerima i Murteru koje su dalje od meteorološke postaje – uzeli smo koordinate GPS-om, one su, također, pod utjecajem klimatskih čimbenika
-
visinska razlika između fenoloških objekata je manje od 50 metara
Što i kako mjeriti
-
treba odabrati veću granu na južnoj strani biljke i na njoj četiri pupa (lista)
-
granu treba označiti vidljivom trakom ili drugom trajnom oznakom i na grani posebno označiti pupove
-
mjerenja je vršila stalno ista osoba u isto vrijeme
-
s motrenjima je započeto ranije od očekivanog pupanja i mjerno mjesto se je posjećivalo 2 puta tjedno sve dok se na čitavom drvetu nisu pojavili pupovi
-
tijekom rasta list je mjeren svaki dan
-
dužina lista mjeri se od dna (baze, podine) do vrha
Istraživačka pitanja
-
Kada je smokva u fazi pupanja?
-
Kako okoliš utječe na pupanje smokve?
-
Jesu li počeci pupanja smokve približno isti na različitim postajama od Zadra, Ugljana, Murtera do Solina?
Prikaz podataka
Zaključci
-
Dokazali smo tezu da je vrijeme pupanja smokve u Dalmaciji približno jednako na svim mjernim postajama
-
U Zadru je propupala 17. 3. na Bilom brigu i Boriku, a najkasnije u Tisnom (27.3.)
Količina topline dobivena zbrajanjem srednjih dnevnih temperatura počevši od 1. siječnja do otvaranja trećeg pupa je od 543,7 u HTUŠ Zadar do 660,13 u OŠ Valentin Klarin u Preku
-
Potencijalna evapotranspiracija (gubitak vode s površine) kreće se oko 45 mm
-
Vodena razlika (WD) između količine oborina i njezina gubitka kreće se od -3.7 do 168,3 mm
-
Vodena razlika škole Obrovac tako je visoka zbog velike količine padalina i manjeg gubitka vode iz lišća
-
fenološka analiza uključena u GLOBE program predstavlja veliku mogućnost i izazov , jer zahtijeva korištenje različitih mjerenja, obradu podataka , izračun fenoloških veličina i povezivanje klimatskih uvjeta sa stanjem vegetacije
-
za svaku je vrstu potrebna određena kombinacija vlage i topline pri kojoj će započeti pupanje
