Smjena "A" (1. - 4. r. ujutro, 5. - 8. r. popodne)
Smjena "B" (5. - 8. r. ujutro, 1. - 4. r. popodne)
Zaštita privatnosti:
"Sigurna škola"
"Za 1000 radosti" - "Na strani dobra"
SPOT Za 1000 radosti-Na strani dobra
Korisne poveznice:
Program: "Stvaraonica"
Dan zaštite planinske prirode Hrvatske, 8. lipnja, učenici sedmoga i osmoga razreda obilježili su dojmljivom terenskom nastavom u Nacionalnome parku «Sjeverni Velebit».U sklopu UNESCO-va programa Čovjek i biosfera planina Velebit uvrštena je 1978. godine u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Tri godine kasnije čitav Velebit postaje park prirode, a unutar njega su dva nacionalna parka- na jugu NP Paklenica , a na sjevernom dijelu najmlađi, osmi po redu, proglašen 1999.godine - NP Sjeverni Velebit. Obuhvaća i nekoliko ranije zaštićenih područja –strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Botanički rezervat Visibaba i Botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture.
Na lokalitetu Zavižan uz vodstvo stručne savjetnice iz Javne ustanove NP Sjeverni Velebit Irene Glavičić Sertić popeli smo se od Planinarskog doma Zavižan planinarskom stazom na vrh Vučjak ( 1644 metara nadmorske visine). Pogled sa zavižanskog vrha ostavio nas je bez daha. Podno vrha Vučjak, uz planinarski dom, smještena je najviša meteorološka postaja u Hrvatskoj na nadmorskoj visini od 1594 metra. S radom je počela 1. listopada 1953. godine i od tada radi bez ijednog dana prekida, unatoč surovim vremenskim uvjetima koji veći dio godine vladaju u planini.
Na meteorološkoj postaji Zavižan svakodnevno se mjere i opažaju brojni elementi: temperatura zraka, tlak i relativna vlažnost zraka, smjer i brzina vjetra, količina i tip oborina, količina i vrsta oborina, sijanje sunca ( heliograf) i atmosferske pojave. Petnaestak minuta hoda od planinarskog doma obišli smo Velebitski botanički vrt osnovan 1967.godine na inicijativu dr. Frana Kušana. U središnjem dijelu vrta nalazi se Balinovačka ponikva oko koje vodi kružna kamenita staza duga 600 metara. Danas u vrtu raste oko 500 biljnih vrsta od kojih su neke samonikle, dok su druge, kao velebitska degenija, endem i simbol Velebitskog botaničkog vrta donesene s drugih dijelova Velebita. Među njima su i neke rjeđe velebitske vrste: hrvatska sibireja, krški runolist, Kitajbelov jaglac, Kitajbelov pakujac, planinski božur…
Nakon razgleda ljepota prirode Velebita uputili smo se na obalu mjesta Sv.Juraj gdje smo uživali u čarima mora na obližnjoj pjeskovitoj plaži.
Staza oko Balinovačke ponikve
Planinarski dom Zavižan