Redni broj sata | Početak | Završetak |
0. | 7:10 | 7:55 |
1. | 8:00 | 8:45 |
2. | 8:50 | 9:35 |
3. | 9:40 | 10:25 |
Veliki odmor | 10:25 | 10:45 |
4. | 10:45 | 11:30 |
5. | 11:35 | 12:20 |
6. | 12:25 | 13:10 |
7. | 13:15 | 14:00 |
8. | 14:05 | 14:50 |
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Otkriće građe molekule DNK jedno je od najvećih otkrića 20. stoljeća. 25. travnja 1953. godine, znanstvenici James Watson, Francis Crick, Maurice Wilkins i Rosalind Franklin objasnili su strukturu DNK u časopisu „Nature”.
Deoksiribonukleinska kiselina DNK (engl. deoxyribonucleic acid DNA) nacrt je prema kojemu se izgrađuje svako živo biće. DNK je molekula izgrađena u obliku dvostruke uzvojnice koja u sebi nosi gensku uputu s obilježjima i svojstvima pojedine vrste. Uputa koja je sadržana u DNK kombinacija je četiriju dušičnih baza: adenina (A), timina (T), citozina (C) i gvanina (G). Iako se, u pravilu, spajaju adenin i timin te citozin i gvanin, upravo mogućnost pogrešnog spajanja baza kao uzrok ima stvaranje novih svojstava koja su nužna za evoluciju (mutacije).
DNK ima i sposobnost repliciranja, to jest iz jedne molekule DNK nastaju dvije identične kopije. Svaki novonastali lanac ima stari i novi lanac. Taj proces temelj je razmnožavanja te rasta i razvoja organizama. Stvaranjem svojih kopija molekula DNK svoju gensku uputu prenosi u nove stanice nastale diobom i time je ona temelj nasljeđivanja.
Neposredno prije diobe molekula DNK namata se oko proteina pri čemu nastaju tjelešca – kromosomi. Time se umanjuje mogućnost oštećenja DNK pri diobi u kojoj se odvajaju kromatide kromosoma ili kromosomski parovi, ali i povećava točnost u raspodjeli kromosoma. Broj molekula DNK, odnosno broj kromosoma u stanici, ovisi o vrsti organizma. U ljudskom tijelu postoji 46 kromosoma raspoređenih u 22 para tjelesnih kromosoma i 1 par spolnih kromosoma. Ovisno je li spolni kromosom nosi XX ili XY nasljednu uputu određuje se spol.
Učenici sedmih i osmih razreda su se kroz crteže, izradu 3D modela te PowerPoint prezentacije upoznali o važnosti DNK molekule kao nositeljice života. Učenice Lana Glavinić (8.d) i Iva Jeličić, svaka u svom razredu, su je kroz izlaganje i PowerPoint prezentaciju objasnile građu, strukturu i replikaciju DNK molekule kao i moguće greške prilikom replikacije koje uzrokuju pojave određenih poremećaja i bolesti.