Srednja škola "Braća Radić" Kaštel Štafilić

Godine 2003. Opća skupština UN-a odredila je 11. prosinca Međunarodnim danom planina.

Imajući na umu presudnu ulogu planina u održavanju ekosustava i njihovu osjetljivost na klimatske promjene, cilj obilježavanja ovog međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti planina. U kontekstu ovogodišnje teme „Planine su važne mladima“, o ulozi i važnosti planina posebno je bitno educirati djecu i mlade, kao „aktivne agente promjene i buduće vođe sutrašnjice“, navodi UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu.

Planine čine jednu četvrtinu svjetskoga krajolika, glavni su izvor svjetske opskrbe pitkom vodom i drugim resursima, značajna su središta bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te dom rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.

Najčešće se uzvišenje iznad 500 m visine naziva planinom, a ispod 500 m brijegom (iako te granice variraju). U Hrvatskoj tako područja visine iznad 500 m nadmorske visine zauzimaju oko 21 % ukupne površine, a najviše planine su Dinara, Biokovo i Velebit.

Većina hrvatskih planina pripada Dinarskom planinskom sustavu koji se proteže od Slovenije do Albanije. Planine Dinarida građene su pretežno od vapnenca i karakterizira ih krški reljef dok su planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije.

Planinska su područja većinom rijetko naseljena no s druge strane bogatstvom prirodne baštine, raznolikošću nadzemnih i podzemnih reljefnih oblika, ljepotom krajobraza su iznimno privlačna za posjećivanje i rekreaciju.

Zbog navedenih vrijednosti i potrebe da se iste očuvaju, mnoga su planinska područja zaštićena određenom kategorijom zaštite.

U Hrvatskoj se tako među planinskim područjima kao pretežno planinska izdvajaju strogi rezervati prirode Hajdučki i Rožanski kukovi te Bijele i Samarske stijene, nacionalni parkovi Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Krka i Paklenica, parkovi prirode Učka, Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk i Žumberak-Samoborsko gorje te brojna druga zaštićena područja u kategorijama posebnog rezervata, spomenika prirode i značajnog krajobraza.

Brojne hrvatske strogo zaštićene vrste i endemi svoje stanište pronalaze upravo u planinama, međuostalim vuk, ris, medvjed, sova jastrebača, velebitska degenija, biokovsko zvonce, gospina papučica itd.

Više o Međunarodnom danu planina, ključnim porukama i aktivnostima obilježavanja ovog datuma možete pronaći na mrežnoj stranici UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu – FAO.

U Hrvatskoj će se Međunarodni dan planina danas obilježiti brojnim izložbama, predavanjima, organiziranim izletima i planinarskim pohodima, a nosioci organizacije događanja su muzeji, zaštićena područja, udruge i planinarska društva.

Članak je prenesen s www.prigorski.hr,  a video uradak s www.pd-pljusak.hr