Srednja škola Buzet

World Digital Library

Europeana

Službeni list Europske unije

Megabajt - online informatički rječnik

U organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 30. ožujka do 5. travnja održat će se Dani medijske pismenosti.

Cilj ovoga projekta je osvijestiti javnost o važnosti medijske pismenosti, osnažiti građane, posebice djecu i mlade za kritičko promišljanje medijskih sadržaja, pružiti podršku odgojiteljima i nastavnicima razvojem edukacijskih materijala za medijsko obrazovanje. Dani medijske pismenosti ujedno su platforma za suradnju različitih dionika i organizaciju događanja s ciljem promicanja medijske pismenosti.
U obilježavanju Dana medijske pismenosti koristili smo ponuđene obrazovne i edukativne materijale, primjerice Fake - Fact: kritičko vrednovanje izvora u učionici te Kako prepoznati dezinformacije i lažne vijesti.

Socijalna pravda zasniva se na principima poštenja, jednakosti, poštivanja različitosti, kao i primjene ljudskih prava u svim područjima života. Republika Hrvatska je po ustavnom određenju socijalna država. Samim time svi smo pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojemu sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno sudjeluju u svim aspektima života.
Svjetski dan socijalne pravde prilika je za osvješćivanje značaja posvećenosti ciljevima, kao što  su razvoj i pružanje novih socijalnih usluga za posebno ranjive društvene skupine i pojedince. Prema privremeno ili trajno socijalno ugroženim društvenim skupinama i pojedincima treba i nadalje graditi odnos koji izražava stalnu brigu o njima i ne dovodi ih u položaj da se osjećaju nekorisnim i nezaštićenim članovima društva.
Zato vrijeme koje je pred nama usmjerimo prema odgovornosti za društvo u kojemu je čovjek na prvome mjestu, društvo socijalne pravde i jednakosti.
Svjetski dan socijalne pravde obilježili smo razgovarajući o navedenom.

13. veljače obilježava se Svjetski dan radija. Ne slavi se Marconijev ili Teslin prvi radijski prijenos, već je taj dan odabrao UNESCO obzirom da je 13. veljače 1946. godine osnovan radio Ujedinjenih naroda koji je u eter krenuo s porukom: “Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta!“. Ovaj se dan slavi s ciljem podizanja svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednosti radija te osiguranja pristupa informacijama putem radija. Kolijevka radija je Amerika. Iako je prva svjetska radiopostaja u Pittsburghu započela redovito emitirati još daleke 1920. godine, Svjetski dan radija obilježava se od 2012. godine.

Safer Internet Day jedna je od kampanja programa Bolji internet za djecu. Provodi se od 2004. godine, a u 2020. godini Dan sigurnijeg interneta je utorak 11. veljače i odvija se pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“. 

Neki od mogućih scenarija loših događaja na internetu su: 

kršenje privatnosti i krađa osobnih podataka 

nepromišljeni digitalni tragovi 

elektroničko nasilje 

govor mržnje 

lažno predstavljanje 

nepromišljeno dijeljenje sadržaja na internetskim servisima 

nepromišljeno online kupovanje 

kršenje autorskoga prava, piratsko preuzimanje sadržaja 

dijeljenje zlonamjernih sadržaja. 

Učenici 1.a i 3.a razreda iskoristili su ponuđeni edukativni paket za obilježavanje Dana sigurnijeg interneta (društvenu igru, kviz diplomu, radnu bilježnicu, promotivne materijale). 

"Holokaust je bio sistematsko, birokratsko, od države odobreno progonstvo i ubojstvo približno šest milijuna Židova, od strane nacističkoga režima i njihovih kolaboracionista. 'Holokaust' je riječ grčkoga podrijetla i znači 'žrtva vatre'. Nacisti, koji su na vlast došli u siječnju 1933.godine, vjerovali su da su Nijemci 'rasno superiorni', a da su Židovi osuđeni na 'život nedostojan života'. Za vrijeme holokausta, nacisti su također ciljali na druge skupine zbog, kako su smatrali, 'rasne inferiornosti': na Rome, invalide i neke od slavenskih naroda (Poljake, Ruse i druge). Druge skupine su proganjane zbog političkih razloga ili ponašanja, među njima i komunisti, socijalisti, Jehovini svjedoci i homoseksualci."

Memorijalni muzej Holokausta, SAD

   Kako bismo očuvali sjećanje na tragediju holokausta kao opomenu da se nikada ništa slično ne smije ponoviti, razgovarali smo o povijesnim činjenicama te zaključili kako niti jedno ljudsko biće ne može biti rasno superiornije u odnosu na drugo.

Ovo je popis ljudskih prava koji se nalazi u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Međunarodnoj konvenciji o građanskim i političkim pravima, Međunarodnoj konvenciji o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i skraćenoj Europskoj socijalnoj povelji.

Pravo na život.
Sloboda od mučenja.
Sloboda od ropstva.
Pravo na slobodu i sigurnost.
Pravo na pošteno suđenje.
Pravo na poštenu naknadu u slučaju povrede ljudskog prava.
Sloboda od diskirminacije, pravo na ravnopravnost.
Pravo na osobnost, pravo na nacionalnost.
Pravo na privatnost i obiteljski život.
Pravo na brak.
Pravo na osobno vlasništvo.
Pravo na kretanje osoba.
Pravo na azil.
Sloboda mišljenja, savjesti i vjere.
Sloboda izražavanja.
Sloboda okupljanja i udruživanja.
Pravo na hranu, piće i smještaj.
Pravo na zdravstvenu zaštitu.
Pravo na obrazovanje.
Pravo na zapošljavanje.
Pravo na odmor i slobodno vrijeme.
Pravo na socijalnu zaštitu.
Pravo na političko djelovanje.
Pravo sudjelovanja u kulturnom životu.
Zabrana uništavanja ljudskih prava.
Pravo na društveni red koji prepoznaje ljudska prava.
Odgovornosti i obveze pojedinca.

16. studenoga 1995. godine članice UNESCO-a potpisale su i usvojile Deklaraciju o principima tolerancije.

U njenom prvom članku objašnjava se značenje pojma tolerancije:

1.1 Tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogate raznolikosti svjetskih kultura, oblika izražavanja i načina života. Potiče ju znanje, otvorenost, komunikacija i sloboda misli, savjesti i vjerovanja. Tolerancija je sklad u različitosti. To nije samo moralna dužnost, nego je i politički i zakonski zahtjev. Tolerancija, vrlina koja omogućuje mir, doprinosi zamjeni kulture rata kulturom mira.
1.2 Tolerancija nije ustupak, povlastica, podilaženje ili ugađanje. Tolerancija je, prije svega, aktivan stav potaknut priznavanjem univerzalnih ljudskih prava i temeljnih sloboda drugih. Ni u kojem se slučaju ne može koristiti za opravdanje kršenja tih temeljnih vrijednosti. Toleranciju trebaju provoditi pojedinci, skupine i države.
1.3 Tolerancija je odgovornost koja podržava ljudska prava, pluralizam (uključujući kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona. Ona podrazumijeva odbacivanje dogmatizma i apsolutizma te potvrđuje standarde postavljene u međunarodnim instrumentima ljudskih prava.
1.4 U skladu s poštivanjem ljudskih prava,‘življenje’ tolerancije ne znači toleriranje društvene nepravde, napuštanje ili slabljenje nečijeg uvjerenja. To znači da se svatko može slobodno pridržavati vlastitih uvjerenja prihvaćajući da se drugi pridržavaju svojih. To znači prihvatiti činjenicu da ljudska bića, prirodno različita u svom izgledu, položaju, govoru, ponašanju i vrijednostima, imaju pravo živjeti u miru i biti što jesu. To također znači da nečiji stavovi ne smiju biti nametnuti drugima.“*

Kako bismo usvojili vrlinu tolerancije, raspravljali smo o navedenim člancima, a učenici su iznosili svoje stavove.
Međunarodni dan tolerancije sastavnica je Građanskog odgoja i obrazovanja.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Učenici 2.a razreda uključili su se u rad na projektu "Kuća Anne Frank" kojim su senzibilizirani za strahote holokausta, uz razvoj svijesti o potrebi tolerancije prema različitostima te razvijanja humanih međuljudskih odnosa.
Učenici su, podijeljeni u dvije grupe, istraživali biografske podatke Anne Frank te muzej Anne Frank House u Amsterdamu.
Projekt je zaokružen izradom PowerPoint prezentacije te je učenički rad nakon izlaganja vrednovan.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Svjetski dan ljubaznosti obilježava se 13. studenoga te smo tim povodom razgovarali na koji način možemo uljepšati dan sebi i drugima. Ljubaznost je, nažalost, sve rjeđa, a besplatna je. Nazovite prijateljicu ili prijatelja kako biste rekli koliko cijenite prijateljstvo. Zagrlite drage osobe bez nekog posebnoga razloga. Hvala, izvolite, oprostite - ove riječi često zaboravljamo koristiti u svakodnevnoj komunikaciji. Svjetski dan ljubaznosti podrazumijeva ljubaznost i prema sebi. Iako zvuči čudno, ponekad zaboravljamo na vlastite potrebe. Obilježimo Svjetski dan ljubaznosti gestama koje će drugima pokazati kako nismo sebični.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je kojom se od 15. listopada do 15. studenoga nastoji na nacionalnoj, ali i na lokalnim razinama govoriti o knjizi, promicati čitanje te različitim programima okupljati sve one koje knjiga istinski zanima. Ovogodišnja je manifestacija posvećena glazbi, a moto je U ritmu čitanja! Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Domaćin svečanog otvaranja Mjeseca hrvatske knjige bila je Narodna knjižnica i čitaonica Buzet.
I mi smo se priključili obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige razgovarajući o važnosti knjige i čitanja, a učenici 1.a razreda ilustrirali su naslovnicu svoje omiljene knjige.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Povodom Svjetskoga dana zaštite životinja prisjetili smo se zaštićenih životinjskih vrsta.
Bjeloglavi sup strogo je zaštićen na području Republike Hrvatske, što znači da se njegov život ili nastamba ne smiju ugrožavati. Nalazi se na području otoka Cresa gdje postoji udruga koja se bavi njegovom zaštitom.
Sredozemna medvjedica izgledom i veličinom slična je tuljanu, a na našem području zaštićena je od početka 20. stoljeća.
Macaklina možemo pronaći na otoku Lošinju.
Plemenita periska glasi za najvećega školjkaša Jadranskoga mora, a može narasti i do visine jednoga metra. Njezin život i stanište u Sredozemnome moru vrlo su ugroženi, zbog čega ne čudi što se nalazi na popisu strogo zaštićenih životinjskih vrsta.
Zabranjen je lov ili ugrožavanje života kitova i dupina.
Vuk i ris zakonom su zaštićene vrste još od 1995. godine. Danas im se broj drastično smanjuje, uglavnom zbog loših uvjeta staništa, bolesti te krivolova. Vukovi u Hrvatskoj naseljuju područje Gorskoga kotara, Like te Dalmacije. Risa možemo pronaći u Gorskom kotaru te na Velebitu. Osim ovih kopnenih grabežljivaca još treba istaknuti vidru, divlje mačke te leptire kojih u Hrvatskoj ima preko trideset vrsta.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

"Silno je teško dosegnuti mir i sreću kada smo ispunjeni natjecateljskim duhom i mržnjom. Zato je život ispunjen ljubavlju vrlo, vrlo važan i dragocjen za ljudsko društvo."

Dalaj Lama

Međunarodni dan mira obilježava se 21. rujna s ciljem jačanja kulture mira među narodima i državama svijeta.
Opća skupština Ujedinjenih Naroda proglasila ga je 1981.godine. Cilj je obilježavanja širiti poruku mira i svijest o tome kako mir prvo trebamo njegovati u sebi i sa sobom, a potom ga promicati.
Promicanje kulture mira, tolerancije i nenasilja dio je rada s učenicima te smo o navedenim temama raspravljali na nastavi.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Početak školske godine u Centru tehničke kulture Rijeka donosi upise u besplatne radionice projekta Budi ++, koji će i ove godine razvijati talente u području tehničke kulture, tj. programiranja, robotike i 3 D modeliranja. Upisi traju do nedjelje 22. rujna ili do popunjenja grupe. Moguće su pripreme za natjecanja HONI, Croatian Makers Ligu, Logo ligu te školska natjecanja iz informatike. Prijavnice se nalaze na web stranici CTK Rijeka www.ctk-rijeka.hr.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

     Udruga pčelara Bujštine je 2015. godine otvorila prvi natječaj za najbolju amatersku fotografiju, potaknuti zabrinjavajućim podacima o ugroženosti pčela, uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima. Vrhunac  naše akcije je postavljanje jumbo plakata s porukom o štetnosti pesticida.
Ove smo godine bili svjedoci pomora pčela u Slavoniji.
Natječaj “Čuvajmo pčele” otvoren je od 10.5.2019. do 20.8.2019. godine.

Pravila natječaja:

Pravo sudjelovanja imaju sve osobe koje se profesionalno ili amaterski bave fotografijom, uz uvjet da imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Fotografi iz ostalih država također mogu sudjelovati, ali ne ulaze u nagradni natječaj jer im ne možemo slati nagrade.
Svaki sudionik može poslati do tri pojedinačne fotografije ili kolekciju od tri fotografije. Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji. Dozvoljena je predaja obrađenih fotografija, a ukoliko se radi o montaži, autor mora koristiti isključivo vlastite dijelove fotografskih radova. Određeni broj fotografija će nakon selektiranja biti reproduciran na izložbama, pčelarskim sajmovima i slično.
Način prijave autora: putem e-maila, pcelari.bujstine@gmail.com.
Format fotografije može biti max. 3000 piksela po široj stranici i 2000 piksela po kraćoj, s gustoćom do 300 dpi. Fotografija ne smije biti veća od 5 MB i treba biti u formatu .jpg (jpeg). Fotografije slati s nazivom po vlastitom izboru, s isključenim dijakritičkim znakovima (đ,š,ž,ć,č) te ‘specijalnim’ znakovima (npr.()/&%$#“!?*’+¸¨;,\ i sl.). Naziv fotografije opcionalno može biti naveden, ali samo u dijelu obrasca – forme.
Fotografija ne smije imati vidljive ili prepoznatljive oznake, poput logotipa ili watermarka autora.
Za sudjelovanje u natječaju nema kotizacije.
Stručni žiri: pčelari i fotografi odabrat će najbolje fotografije i autorima dodijeliti nagrade.
Objava rezultata bit će 20.9.2019.g. na našim web (www.pcelari-bujstine.com) i facebook stranicama (https://www.facebook.com/PcelariBujstine?ref=hl)
Nakon primitka fotografija, organizator šalje natjecatelju obavijest o valjanosti poslanih radova.
Svaki sudionik zadržava autorska prava nad svojim fotografijama.
Svi selektirani radovi, a ne samo oni nagrađeni, bit će prezentirani na primjeren način na izložbama.
Organizator pridržava pravo reprodukcije fotografija u nekomercijalne svrhe.

NAGRADE:

VELIKI MEDENI PAKET ( 3 kg meda, proizvodi od meda)

SREDNJI MEDENI PAKET ( 2 kg meda, proizvodi od meda)

MALI MEDENI PAKET ( 1 kg meda)

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Obilježavanje Majčinog dana potaklo je Knjižni klub na istraživanje njegovog porijekla i značenja.
Doznali smo da se svake godine, druge nedjelje u svibnju, obilježava Majčin dan.
Ann Maria Reeves Jarvis bila je društvena aktivistkinja koja se udala sa sedamnaest godina i ubrzo postala majka trinaestoro djece. Osnovala je Majčin radni klub kako bi majke mogle potražiti savjete o odgoju djece, zdravstvenoj skrbi i sl. Njezina kćer Anna Marie zaslužna je za početak obilježavanja Majčinog dana koji se od 1909. slavi u 45 saveznih država SAD-a, a 1914. predsjednik Woodrow Willson proglasio ga je državnim praznikom.
Zato svojoj majci u znak zahvalnosti poklonite cvijet ili je jednostavno odvedite na kavu.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Knjižni se klub uključio u obilježavanje Međunarodnog dana primalja. Upoznali smo se s djelokrugom rada primalja, stručnim studijem primaljstva te Hrvatskom udrugom za promicanje primaljstva.
Saznali smo da je to jedna od najstarijih medicinskih struka te da je Sokratova majka bila poznata primalja u Ateni. U Rimu su primalje također uživale veliko poštovanje.
Prva primaljska škola u Hrvatskoj osnovana je 1786. godine u Rijeci, a 1821. počela je djelovati škola u Zadru.
Primalja ima izuzetno važnu ulogu u pružanju potpore majkama za vrijeme i neposredno nakon poroda, sudjelovanjem u vođenju poroda te savjetima o važnosti dojenja.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Natječaj

Voditeljica Županijske matične službe donirala je školskoj knjižnici izdanja Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" Karlovac:

Rožman, Morana "Rječnik karlovačkog urbanog plemena"
Zbornik radova sa stručnog skupa o Dragojli Jarnević
Kavurić-Kurtović, Nives "Djevojčica i pjesma"

Zahvale za susretljivost.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Školska je knjižnica izložila dio svog vrijednog fonda na Danima otvorenih vrata. Bila je to prigoda da posjetitelji prolistaju knjige koje su u knjižnicu stigle zahvaljujući brojnim donatorima iz zemlje i inozemstva. Tiskan je i prigodni letak.

Gospođe Dolores Paro-Mikeli i Jelena Šubat iz Gradske knjižnice Bakar donirale su školskoj knjižnici knjigu “Bakar, kameni zaljev dobre nade” Čedomila Šimića i Mejreme Reuter.
Čedomil Šimić poetski i dokumentarno opisuje Bakar, kameni zaljev dobre nade, poezijom, humoreskama i scenarijima iz svoja tri dokumentarna filma: „Kameni zaljev“, „Zaljev dobre nade“ i „Posljednja posada“. Mejrema Reuter piše o Šimićevom radu i djelu te nastavlja s bakarskim pričama.
Knjiga je predstavljena u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice u Rijeci te Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu. To je prva knjiga u izdavačkoj djelatnosti Gradske knjižnice Bakar.
Iskrene zahvale.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Gospođa Snježana Akrap Sušac donirala je školskoj knjižnici autorska djela

"Mic po mic" - mickasta spajalica Boke kotorske i Pule
"Mazilica" - bokeljsko-pulska dječja pjesmarica

Knjiga "Mazilica" predstavljena je u Galeriji ljetnikovca Buća, Tivat te u Gradskoj knjižnici u Puli.

Iskrene zahvale.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Svjetski dan Roma, 8. travnja, obilježava se u čast Prvog kongresa Roma, održanog 8. travnja 1971. godine u Londonu, koji se smatra jednim od najvažnijih datuma u povijesti Roma. Na tom kongresu sastali su se predstavnici Roma iz četrnaest zemalja svijeta. Prihvaćene su romska zastava i službena himna. Zastava se u donjem dijelu sastoji od zelene boje koja simbolizira zemlju (travu), a u gornjem dijelu od plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač predstavlja putovanja i migracije Roma. Službena himna Roma temelji se na staroj romskoj pjesmi “Đelem, Đelem” (idem, idem). Prvi kongres Roma rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika – Romani chiba, kao i službenim prihvaćanjem naziva Rom. Prvi svjetski kongres Roma bio je potvrda da su Romi spremni zajednički i vlastitim snagama djelovati unutar političke sfere kako bi se borili za društvenu pravdu i jednakost te dobrobit romske zajednice. 

Knjižni je klub obilježio Svjetski dan Roma informirajući se o životu Roma u Republici Hrvatskoj pomoću brošura u izdanju Projekta građanskih prava Sisak. Razgovarali smo o diskriminaciji Roma u društvu te kakvo je njihovo viđenje tog problema.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Svake godine, 2. travnja, na rođendan Hansa Christiana Andersena, obilježava se Međunarodni dan dječje knjige. Djecu i odrasle želi se podsjetiti koliko je čitanje važno te kako razvija maštu.
Članovi Knjižnoga kluba tim su povodom darovali Dječji vrtić Grdelin slikovnicama.
Nadamo se da će naš poklon uveseliti male polaznike.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Agencija za odgoj i obrazovanje opskrbila je školu Nastavnim materijalima za poučavanje o diskriminaciji, rasizmu i antisemitizmu.

Nove brošure vezane uz diskriminaciju Roma koje je financirala Europska unija, a izdane su u suradnji s Romskim kulturnim centrom dostupne su kao nastavni materijal:

Važno je zvati se Rom

Zašto je važno deklarirati se kao Rom?

Prevencija apatridnosti u romskoj populaciji u Hrvatskoj.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Poseban je naglasak ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma na alkoholizmu kod žena, rizičnim faktorima i posljedicama ženskog alkoholizma koji se reflektiraju na obiteljski život. Evidentan je porast konzumacije alkohola među ženama. Alkoholizam je bolest, može se i treba liječiti.

Članovi Knjižnoga kluba proučavali su edukativni letak Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka, Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te preventivnu brošuru Alkohol, ovisnost i mladi.

Razgovarali smo o primjerima alkoholizma u okolini te na koji bi način te osobe mogle pomoći sebi i promijeniti život.  

B. Labotić, dipl. bibliotekar

I ove se godine održala akcija kojom su se diljem svijeta na jedan sat ugasila svjetla s ciljem podizanja svijesti o klimatskim promjenama, prekomjernoj potrošnji resursa i ekološkim problemima. Akcija je pokrenuta u Australiji 2007. godine. Crveni trg, Eiffelov toranj, egipatske piramide, Big Ben samo su neke od znamenitosti koje su jedna za drugom gasile rasvjetu između 20.30 i 21.30 sati.

Knjižni se klub uključio u ovu akciju razgovorom o ekološkim problemima današnjice te načinima na koje možemo očuvati Zemlju za buduće generacije.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

U svim kazalištima diljem Hrvatske, na današnji se dan prije početka predstave čita poruka redatelja Ozrena Prohića:

"U vrijeme nerazumnih politika

kazalište nek bude realnost.

U vrijeme nerazumnih zabava, 

kazalište nek bude prostor mišljenja.

U vrijeme izgubljenosti, 

kazalište nek bude prostor maštanja.

i što smo dalje od prostora mogućnosti

to smo bliže prostoru kazališne mašte…

Ne zamagljujmo se.

...nema prostora u kojem ćemo se zrcaliti,

nema prostora u kojem ćemo dati otpor, 

nema prostora u kojem ne možemo…

…. postoji prostor kazališta, 

u kojem nećemo dati  da nam oduzmu odlazak među oblake...

Kazalište je sloboda,

i kada se propituje i kada nije propitano,

ono je sloboda, 

sloboda sama.

Sablast kazališta kruži u svijetu koji se gubi, 

koji je pogubljen…

… u prostoru kazališta sve je moguće, 

moguće je biti negdje drugdje…

… dok zrcalimo svijet i dok smo drugi… 

... dok kritiziramo viđeno u svijetu, iako viđeni…

… dok dopiremo do svijeta i dok izgledamo kao da nas nije briga…

 Kazalište postaje i opstaje,

 i dok su drugi danas, danas smo mi drugi."

Knjižni je klub obilježio Međunarodni dan kazališta proučavajući povijesne izvore kazališta i kazališne umjetnosti te kazališta u svijetu.  Upoznali smo se s vrstama kazališta u Zagrebu i najpoznatijim hrvatskim glumcima.

 B. Labotić, dipl. bibliotekar

Međunarodni dan frankofonije obilježava se 20. ožujka u cijelome svijetu.

Mi smo se također uključili u obilježavanje proučavajući francusku gastronomiju (baquette, francuski sirevi, kolač ekler), strip (Asterix, Štrumpfovi), nepoznate činjenice o Parizu i Francuskoj te smo organizirali malu slušaonicu francuske šansone "La France en chanson" (Jacques Brel, Edith Piaf).

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Ujedinjeni narodi proglasili su 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se slavi diljem svijeta 20. ožujka. 

Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen, odnosno dobar. Ljudska težnja za srećom je univerzalna pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj. Što nas čini sretnima, kako postati i ostati sretan zanima sve ljude pa tako i znanstvenike. Sreća ne dolazi uvijek sama po sebi, mnogo ovisi o nama samima i onome što svakodnevno činimo te zapravo možemo naučiti kako biti sretni učeći koje aktivnosti su te koje pobuđuju sreću. Naše osobno zadovoljstvo i sreću možemo poboljšati jednostavnim svakodnevnim aktivnostima, usmjeravajući se na ono što volimo i na one koje volimo.

Proveli smo malu anketu među učenicima te odabrali karakteristične odgovore.

Učenici trogodišnjih zanimanja nisu bili upoznati s postojanjem Međunarodnog dana sreće. Svoju su sreću na ljestvici od jedan do deset ocijenili osmicom.

Najviše ih usrećuju hrana i spavanje.

Učenici TES usmjerenja također uglavnom nisu bili upoznati s postojanjem Međunarodnog dana sreće. Svoju su sreću na ljestvici od jedan do deset ocijenili osmicom.

Najviše ih usrećuju fešte, roštilj, vikend, novac, kad prof. Lino Maretić ispituje.

Učenici gimnazijskih razreda uglavnom su upoznati s Međunarodnim danom sreće.

Svoju su sreću na ljestvici od jedan do deset također ocijenili osmicom.

Najviše ih usrećuju druženje s prijateljima, obitelj, glazba, nogomet, bliski ljudi i njihova sreća.

Ljude oko sebe usrećuju pomaganjem i nasmijavanjem.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 11. do 17. ožujka 2019. godine, organiziraju osamnaesti Tjedan mozga (Brain Awareness Week). Ove godine vodeća tema obilježavanja Tjedna mozga glasi „Učenje i pamćenje“.

Učenje i pamćenje

Djetinjstvo i doba adolescencije razdoblja su najveće „plastičnosti“ mozga, vrijeme kada se odvija najveći dio mentalnog razvoja i definiraju individualne sposobnosti. Tijekom tog razdoblja stvara se velik broj neuronskih veza, stoga je važno stimulirati mozak upravo u ovoj razvojnoj dobi, kako bi se osigurao razvoj sposobnosti koje će biti ključne u odrasloj dobi. Također, potrebno je što ranije otkriti koji stil učenja najviše odgovara osobnosti djeteta kako bi učilo brže i lakše te postiglo najbolje rezultate, bez potiskivanja kreativnosti, mašte i radosti učenja. 

Članovi Knjižnoga kluba raspravljali su o svojim stilovima učenja, koliko vremena dnevno posvećuju učenju, na koji način najlakše postižu rezultate te koji im je najlakši način zapamćivanja činjenica. Na taj smo se način uključili u obilježavanje Tjedna mozga.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Internetski projekt BEK je način na koji građani Republike Hrvatske mogu u digitalnom okruženju besplatno čitati suvremena hrvatska književna djela zaštićena autorskim pravima. Oko 400 000 građana čita isključivo besplatne e-knjige. Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su bez novčane naknade.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnog identiteta, zahvaljujući kojem samo i danas prepoznatljivi u Europi i svijetu.
Proglašenje Dana glagoljice inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u ličkom mjestu Kosinju 1483. godine tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora.
Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.
Knjižni je klub proučio dostupne izvore o glagoljici, pogledali smo virtualnu izložbu glagoljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, virtualnu izložbu glagoljice u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci, kolekciju kravata s glagoljičkim slovima te smo pisali koristeći glagoljička slova.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Knjižni je klub dao svoj doprinos obilježavanju Svjetskoga dana borbe protiv raka educirajući se o ovoj bolesti.
Ovim obilježavanjem nastoji se podići svjesnost i znanje o raku te zatražiti što učinkovitije mjere u borbi protiv ove zloćudne bolesti.
Tema obilježavanja Svjetskoga dana borbe protiv raka 2019. – 2021. „I am and I will“ naglašava kako svatko osobno može dati doprinos i poduzeti konkretne akcije u cilju smanjenja utjecaja raka na sebe, svoje najbliže, zajednicu te globalno. 

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Ove godine Hrvatsko društvo pisaca i P. E. N. centar pozivaju sve zainteresirane da u nedjelju, 27. siječnja 2019. godine u 18 sati, dođu u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića na večer čitanja poetskih i proznih tekstova na temu holokausta.
Tekstove Paula Celana, Darka Cvijetića, Errija De Luce, Daše Drndić, Irene Klepfisz, Prima Levija, Miklósa Radnótija, Jorgea Sempruna i drugih čitat će Nancy Abdel Sakhi, Vilim Matula i Urša Raukar.
Podsjećamo, Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugoga svjetskog rata. 27. siječnja. 1945. godine, Crvena armija je oslobodila 7 500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj. Posebno je važno educirati mlade generacije pa smo u okviru Knjižnoga kluba proučavali materijale AZOO-a o Židovima u Europi do 1945. godine, antisemitizmu i predrasudama u društvu. Istaknuli smo kako je važno razbijati predrasude o pojedinim društvenim skupinama, upoznali smo se s Općom deklaracijom o ljudskim pravima te radom organizacije Amnesty International.

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Povodom nadolazećih blagdana, učenici Goran Klarić i Anton Nezić darovali su knjigama ustanove na području Grada Buzeta.

Knjižni klub se i ove godine uključio u Greenpeaceovu kampanju protiv plastike. Prošle školske godine učenici su podizali ekološku svijest u Buzetu dijeleći plastičnu ambalažu za jednokratnu uporabu s Greenpeaceovim materijalom. Ove smo školske godine ponovo potpisali peticiju protiv onečišćenja. Na taj smo se način uključili u svjetsku kampanju zaštite okoliša.

Zaustavimo onečišćenje jednokratnom plastikom!

Naš se svijet guši u plastičnom otpadu. Svake minute, svakoga dana, u more se iskrca cijeli jedan kamion otpadne plastike.
Jedini način sprječavanja daljnjeg onečišćenja plastikom jest prestanak korištenja jednokratne plastike u svakodnevnom životu.
Zatraži od korporacija da prestanu hraniti našu ovisnost o jednokratnoj plastici, a od Vlade da poduzme stvarne korake za rješavanje krize onečišćenja plastikom!

Potpiši peticiju na stranici Oslobodimo se plastike! Greenpeace

B. Labotić, dipl. bibliotekar

Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Povodom 9. prosinca, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, učenici Knjižnoga kluba istražili su koje mehanizme svaki grad može primijeniti u borbi protiv korupcije.
Transparency International definira korupciju kao zlouporabu javnih ovlasti radi ostvarivanja privatne dobiti, koja narušava temeljne vrijednosti društva, demokratski razvoj i pravnu državu.
Sprječavanje korupcije obveza je koja proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije te relevantnih dokumenata Vijeća Europe i Europske unije.
U veljači 2015. godine, Hrvatska je donijela Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Jednim od najjačih oružja u borbi protiv korupcije smatra se transparentnost rada gradskih službi. Ta se transparentnost očituje u velikoj količini objavljenih dokumenata, akata, odluka i zaključaka te u velikom broju kanala dvosmjerne komunikacije s građanima.
Mogućnost korupcije smanjuje se i imenovanjem osobe koja će zaprimati obavijesti o nepravilnostima i sumnjama na prijevaru ili samostalno poduzimati radnje protiv nepravilnosti.
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, fizičke i pravne osobe mogu od tijela javne vlasti zatražiti informacije...

Sjećanje na dubrovačkog baroknog virtuoza

                                       "...Kolo od sreće uokoli
                                           vrteći se ne pristaje:
                                           tko bi gori, eto je doli,
                                           a tko doli gori ustaje.

                                           Sad vrh sablje kruna visi,
                                           sad vrh krune sablja pada,
                                           sad na carstvo rob se uzvisi,
                                           a tko car bi, rob je sada..."

                                                               (Osman)

Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj nadnevak jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine u uglednoj aristokratskoj obitelji. Školovao se u gradu koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje gospodarske i kulturne moći te su u njem boravili mnogi uglednici onoga vremena. Tako je mladomu Gunduliću učitelj bio i Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov "Oslobođeni Jeruzalem", remek-djelo europskoga baroka i jedan od najpoznatijih epova svjetske književnosti. Ovaj podatak nije slučajan - nadahnut upravo tim tekstom Gundulić je nekoliko desetljeća kasnije napisao svoje veliko djelo, povijesno-romantični ep Osman.

Od poroda od tmine, kako naziva svoje nesačuvane mladenačke pjesme u predgovoru prve tiskane knjige "Pjesni pokorne kralja Davida" (Rim, 1621.), do "Osmana", njegova posljednjeg djela, prošle su godine i godine Gundulićeva sazrijevanja i postupne književne afirmacije. U Veneciji je 1622. godine tiskao barokni plač (poemu) "Suze sina razmetnoga", za koji je nadahnuće pronašao u biblijskoj paraboli o povratku rasipnoga sina, iz "Evanđelja po Luki". Ovo će Gundulićevo djelo biti uzor drugim piscima baroknih plačeva u Hrvatskoj, osobito Ivanu Buniću ("Mandalijena pokornica") te Ignjatu Đurđeviću ("Uzdasi Mandalijene pokornice"). Djelo "Suze sina razmetnoga" u izdanju iz 1703. godine dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

"Dubravka", djelo koje je žanrovski teško jednoznačno odrediti, a koje pokazuje sličnosti i s pastoralom, kao i s baroknom dramom, izvedeno je 1628., a tiskano tek 1837. godine. Stihovi "O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô", poznati i kao Himna slobodi, često su se stavljali u službu nacionalnih ideologija. No, stavljanje književnih tekstova u službu ideja i ideologija nije bilo strano ni Gunduliću, kao ni hrvatskomu baroku općenito. Naime, 17. stoljeće proteklo je u znaku protureformacije, čiji je val nakon Tridentinskoga koncila (1545. – 1563.) zahvatio cijelu Europu. U želji da potaknu opću obnovu Katoličke Crkve, djela baroknih umjetnika, izborom tematike i poantom, često su bila u duhu protureformacijskih težnji.

Gunduliću je poseban položaj dodijelilo 19. stoljeće, u nas obilježeno hrvatskim narodnim preporodom. Oduševljeni dubrovačkom književnošću, u kojoj se mogla iščitavati neprekidnost kulturnoga i jezičnoga razvoja, ilirci su je prigrlili kao temelj i dokaz bogate zavičajne tradicije, u razdoblju kada se hrvatski identitet od sjevernih sila često dovodio u pitanje. Gundulićev ep "Osman" u tom je kontekstu postao Excalibur koji je čekao svoju izabranu ruku. Naime, "Osman" je povijesno-romantični ep u dvadeset pjevanja kojemu nedostaju dva središnja pjevanja, 14. i 15., a uz nestale stihove vežu se različiti pokušaji tumačenja, koji često nalikuju i teorijama zavjere: od tvrdnje da su spomenuta pjevanja izgubljena, ideje da su namjerno sklonjena zbog političkih razloga (složenoga odnosa Dubrovačke Republike i Osmanskoga Carstva), nagađanja da je riječ o dvama epovima, do pretpostavke da pjevanja koja nedostaju nikada nisu ni napisana, jer bi povijesne i romantične epizode, koje čine dva temeljna tematska sloja ovoga epa, bilo teško uskladiti u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Nadopuna Osmana stoga je predstavljala velik izazov, premda se toga zadatka već prije bio prihvatio Pjerko Sorkočević. Godine 1844. Gundulićev Osman izlazi u izdanju Matice hrvatske, nadopunjen stihovima Ivana Mažuranića. Pothvat koji je dočekan s velikim oduševljenjem poslije je ipak sagledan s kritičkim odmakom. Neprijeporan je podatak da je Mažuranić ep dopunio dosljedno Gundulićevu leksičkom izričaju, stihu i rimi, ali učinio je to kao književnik romantizma, prilično slobodno u odnosu na izvornik, s interpretativnim zadiranjem u Gundulićev predložak. Njegova osmrtnica objavljena u listu Napredak 10. kolovoza 1890. godine, u kojoj se ističe i kao dopunitelj Osmana, svjedoči koliku mu je slavu to nastojanje donijelo za života.

 izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

      Knjižnica Srednje škole Buzet djeluje u sastavu Škole od njezina osnutka 1971. godine. Smještena je na posljednjem katu školske zgrade i obuhvaća prostor  površine 20m². Nalazi se u sklopu informatički opremljene učionice.

     Knjižnica je opremljena na način da udovoljava osnovnim uvjetima za knjižničnu djelatnost. Prostor je podijeljen na dio za rad školskog knjižničara i dio u kojem je smješten knjižni fond, koji je u potpunosti u otvorenom pristupu. Knjižnica je opremljena jednim računalom za rad knjižničara s ADSL priključkom.

     Fond trenutno obuhvaća 6 607 svezaka, 13 naslova periodike te 81 jedinicu AV građe. Knjižni fond obuhvaća referentnu zbirku (enciklopedije, rječnike, leksikone, priručnike iz različitih područja, atlase), stručnu literaturu potrebnu za rad nastavnog osoblja, udžbenike, nastavne materijale te lektirne naslove. Zavičajna zbirka obuhvaća 68 svezaka.

POSLANJE KNJIŽNICE

Školska knjižnica izvor je informacija i znanja u materijalnom obliku (knjiga, časopis, DVD…)  Osnovni ciljevi djelovanja knjižnice:  potpora odgojnim i obrazovnim zadacima zacrtanima nastavnim planom  i programom  Škole,  poticanje trajnih čitateljskih navika,  omogućavanje stjecaja stvaralačkog iskustva pri korištenju i kreiranju informacija, pomoć pri učenju, poticanje učenika u korištenju vještina koje će im pomoći pri vrednovanju informacija, razvijanje osjećaja za komunikaciju unutar zajednice;  promicanje načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama preduvjet za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu. 

          Knjižnica djeluje u skladu s Etičkim kodeksom Hrvatskog knjižničarskog društva.

Voditeljica školske knjižnice je Bogdana Labotić, dipl. bibliotekar.