Za uvećanje klikni na fotografije.

Posebno zanimljivo bilo je ući u spremišta arhiva i vidjeti kako se arhivira i čuva građe. Nemalo nas je začudila činjenica da zapravo ima vrlo malo potpuno sređene i obrađene građe i da su za to potrebne godine i godine strpljivog, predanog i stručnog rada arhivara. (Vidi prezentaciju na kraju teksta.)

U Muzeju grada Šibenika nazočili smo, izuzetno zanimljivom i sveobuhvatnom predavanju dipl. ing. Nikice Vučenovića pod nazivom „Objed šibenskog galijota uoči bitke kod Lepanta 1571. godine“.

Ova bitka dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570.-1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga carstva sukobile s flotom tzv. Svete lige. Bila je to najkrvavija pomorska bitka u povijesti s 28.000 poginulih na obje sukobljene strane, ujedno je  najveći i posljednji sukob galija pokretanih veslima. U bitki je sudjelovalo šest hrvatskih galija. Jedna bila sastavljena od šibenske posade. Šibenskom komunalnom  galijom Sv. Juraj zapovijedao je Kristofor Lučić. Treba naglasiti da kršni veslači na galijama nisu bili kažnjenici, nego su svojom voljom potpisivali ugovor u trajanju od godinu i po dana te su bili za to plaćeni. Bio je to dobro plaćen i tražen posao.

Vučenovićevo nadahnuto predavanje, popraćeno PowerPoint prezentacijom, spretno je vodilo posjetitelje, koji su mogli ''ponoviti'' povijesne činjenice o više-manje poznatim događajima, i kroz geopolitičke refleksije odnosa vremena, prostora i religija onodobnog Mediterana.

Predavanje je, preko samo usko specijaliziranoj brodograditeljskoj struci poznatih činjenica o gradnji galija i izgledu galiotskog prostora, dovelo do nevjerojatnih brojki biomehanike jednoga zaveslaja pa preko likovnih umjetničkih ostvarenja do u Šibeniku, od tada ukorijenjenih tzv. Listopadske pobožnosti (poziva svim vjernicima da mole Ružarij ili Gospinu krunicu za pobjedu kršćana protiv osmanlijske vojske) do nutricionizma i tipičnog objeda šibenskog galijota koji se sastojao od fažola, suhoga mesa s dodatkom kadulje, baškota, crnoga vina i sira – dio galijotovog objeda mogao se degustirati  nakon predavanja.

Iako na predavanju nije istaknuto, kao zanimljivost navodimo de je jedan od najpoznatijih sudionika ove bitke bio je i španjolski pisac Miguel de Cervantes, koji je u bitki kod Lepanta ranjen i smješten u bolnici u Messini te mu lijeva ruka ostala oduzeta.