Hotelijersko turistička i ugostiteljska škola Zadar

Cilj Akcije Maslenice bio je osloboditi područje Novskog ždrila i aerodroma Zemunik, osigurati promet pravcem Karlobag-Maslenica-Zadar, osigurati spajanje sjeverne i južne Hrvatske.
Blokirati snage protivnika u Obrovcu i Benkovcu zauzimanjem dominantnih visova. Stvoriti uvjete za oslobađanje šireg zadarskog područja.
Operacija Maslenica planirana je i provedena pod kodnim nazivom Gusar. Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U akciji je sudjelovalo 3950 hrvatskih vojnika iz svih gardijski postrojbi RH te pripadnici specijalne policije, nasuprot 4400 srpskih vojnika, daleko nadmoćnijih u naoružanju. Glavni cilj operacije postignut je već nakon 72 sata, akcija hrvatskih snaga zaustavljena je 26. siječnja 1993. na intervenciju međunarodne zajednice. Operacija je promijenila tijek ratovanja u Hrvatskoj. Hrvatska je vojska stekla iskustva koja su joj bila potrebna u daljnjem jačanju i organizaciji postrojbi. Označila je početak šireg plana oslobađanja okupiranog područja u Hrvatskoj. 30.7. 1993. g. predsjednik Franjo Tuđman pustio je u promet pontonski most. Istodobno oslobođen je i prostor brane Peruča (126.dp). Tako je oslobođen najvažniji elektroenergetski sustav u Dalmaciji i spriječena ekološka katastrofa.

Cilj Akcije Maslenice bio je osloboditi područje Novskog ždrila i aerodroma Zemunik, osigurati promet pravcem Karlobag-Maslenica-Zadar, osigurati spajanje sjeverne i južne Hrvatske.
Blokirati snage protivnika u Obrovcu i Benkovcu zauzimanjem dominantnih visova. Stvoriti uvjete za oslobađanje šireg zadarskog područja.
Operacija Maslenica planirana je i provedena pod kodnim nazivom Gusar. Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U akciji je sudjelovalo 3950 hrvatskih vojnika iz svih gardijski postrojbi RH te pripadnici specijalne policije, nasuprot 4400 srpskih vojnika, daleko nadmoćnijih u naoružanju. Glavni cilj operacije postignut je već nakon 72 sata, akcija hrvatskih snaga zaustavljena je 26. siječnja 1993. na intervenciju međunarodne zajednice. Operacija je promijenila tijek ratovanja u Hrvatskoj. Hrvatska je vojska stekla iskustva koja su joj bila potrebna u daljnjem jačanju i organizaciji postrojbi. Označila je početak šireg plana oslobađanja okupiranog područja u Hrvatskoj. 30.7. 1993. g. predsjednik Franjo Tuđman pustio je u promet pontonski most. Istodobno oslobođen je i prostor brane Peruča (126.dp). Tako je oslobođen najvažniji elektroenergetski sustav u Dalmaciji i spriječena ekološka katastrofa.

Cilj Akcije Maslenice bio je osloboditi područje Novskog ždrila i aerodroma Zemunik, osigurati promet pravcem Karlobag-Maslenica-Zadar, osigurati spajanje sjeverne i južne Hrvatske.
Blokirati snage protivnika u Obrovcu i Benkovcu zauzimanjem dominantnih visova. Stvoriti uvjete za oslobađanje šireg zadarskog područja.
Operacija Maslenica planirana je i provedena pod kodnim nazivom Gusar. Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U akciji je sudjelovalo 3950 hrvatskih vojnika iz svih gardijski postrojbi RH te pripadnici specijalne policije, nasuprot 4400 srpskih vojnika, daleko nadmoćnijih u naoružanju. Glavni cilj operacije postignut je već nakon 72 sata, akcija hrvatskih snaga zaustavljena je 26. siječnja 1993. na intervenciju međunarodne zajednice. Operacija je promijenila tijek ratovanja u Hrvatskoj. Hrvatska je vojska stekla iskustva koja su joj bila potrebna u daljnjem jačanju i organizaciji postrojbi. Označila je početak šireg plana oslobađanja okupiranog područja u Hrvatskoj. 30.7. 1993. g. predsjednik Franjo Tuđman pustio je u promet pontonski most. Istodobno oslobođen je i prostor brane Peruča (126.dp). Tako je oslobođen najvažniji elektroenergetski sustav u Dalmaciji i spriječena ekološka katastrofa.