Srednja škola Hvar

Krajem protekle godine, u krajobrazu otoka Hvara sve su se češće mogle primjetiti ''bijele mrlje'' po krošnjama stabala alepskog bora, a posebice na zapadnom dijelu otoka. Glavni uzrok te pojave je borov četnjak (prelac) ili hrastov povorkaš (Thaumetopoea processionea), noćni leptir iz porodice povorkaša (Thaumetopoeidae), raširen u zapadnom dijelu srednje Europe i na Sredozemlju. Leptir se ne hrani, no njegove gusjenice brste borove iglice, pri čemu bor ostaje bez lišća koje mu je neophodno za život (sl.1.). Gusjenice žive u zajednici, a kada kreću brstiti lišće obično to rade noću jedna za drugom u četi. Njihove otrovne dlake lako se otkidaju i, nošene vjetrom, mogu uzrokovati neugodne upale očiju i usne šupljine.

Sl. 1. Borov prelac u krošnji alepskog bora na području naselja Milna (veljača 2021.)

Izvor: Miko Knezović

Stručna stajališta šumarske struke jasno ukazuju da ukoliko se na određenom stablu pojavi pet i više gnijezda borovog prelca, ono mora biti srušeno. Kako bi štetočine bile u potpunosti uništene, nakon što se sruši stablo, moraju se odstraniti sva gnijezda i potom ih je potrebno spaliti.

Prolazeći državnom cestom D116 na predjelu naselja Milna, posebno se može uočiti značajna rasprostranjenost spomenutog štetnika u krošnjama alepskog bora, u poodmakloj fazi širenja.

Učenici Nives Ivanković, Gabrijela Jurić, Miko Knezović i Šime Vidmar napravili su, u okviru nastave fakultativnog predmeta Geoinformatika u geografiji, prostornu analizu intenziteta širenja borovog prelca na području naselja Milna, korištenjem Sentinel-2 satelitskih snimaka (dostupnih iz europskog programa opažanja Zemlje iz svemira - Copernicus). Satelitske snimke prikupljene su i obrađene u razdoblju između 18. prosinca 2020. godine i 21. veljače 2021. godine, a promjene vegetacijskog pokrova (alepskog bora) razmatrane su na pet opažajnih lokacija u okolici Milne (sl.2.).

   Sl. 2. Opažajne točke praćenja borovog prelca u okolici Milne

  Autori karte: Nives Ivanković, Gabrijela Jurić, Miko Knezović, Šime Vidmar, Antonio Morić-Španić

   Izvor: © Open Street Map contributions

Korištenje satelitskih snimaka u opažanju promjena okoliša datira iz druge polovice 20. stoljeća, a jedan od najznačajnih produkata za praćenje promjena (šumske) vegetacije je vegetacijski indeks normalizirane razlike tzv. NDVI (Normalized Difference Vegetation Index). Ovaj vegetacijski indeks služi za praćenje fotosintetske aktivnosti biljaka. Njegova biofizička interpretacija komadić je apsorbirane fotosintetske aktivnosti radijacije apsorbirane od površine (tla). Na NDVI utječe i velik broj drugih atributa, kao što su atmosferski uvjeti, skala snimke, vlaga vegetacije, vlaga tla, ukupni pokrov vegetacije, razlike u tipu zemlje, itd. Vrijednosti NDVI-a nalaze se unutar intervala od –1 do +1. Područja pokrivena kamenjem, pijeskom ili snijegom obično pokazuju niske vrijednosti NDVI-a (0,1 ili manje). Rijetka vegetacija kao što je garig ili travnjak može rezultirati umjerenim vrijednostima NDVI-a (od 0,2 do 0,5). Visoke vrijednosti NDVI-a (0,6 – 0,9) odgovaraju gustoj (šumskoj) vegetaciji koja se može naći u umjerenim i tropskim šumama ili usjevima na vrhuncu rasta.

Sl. 3. Vrijednosti NDVI indeksa na opažajnim točkama u okolici Milne

Izvor: Copernicus, Sentinel Hub

Analizom vrijednosti vegetacijskog indeksa normalizirane razlike (NDVI) na pet opažajnih točaka u okolici naselja Milna, u razdoblju između 18. prosinca 2020. i 21. veljače 2021. godine, utvrđene su značajne razlike u intenzitetu smanjenja kvalitete vegetacijskog pokrova, uzrokovanog štetnim djelovanjem borovog prelca (sl.3.).

   Sl.4. Trend promjene zdravlja vegetacije (NDVI indeksa) u okolici Milne

   Autori karte: Nives Ivanković, Gabrijela Jurić, Miko Knezović, Šime Vidmar, Antonio Morić-Španić

    Izvor: Copernicus, Sentinel Hub

Krajem prošle godine vrijednosti NDVI indeksa varirale su od 0,65 (opažajna točka 4) do 0,87 (opažajna točka 3), pri čemu se potonja točka nalazi u šumi, na trasi puta Milna - Malo Grablje. Tijekom dvomjesečnog opažajnog razdoblja, vidljiv je opadajući trend vrijednosti NDVI indeksa na svim opažajnim točkama, pri čemu najveće smanjenje bilježi opažajna točka 5, smještena u šumi alepskog bora na istočnoj obali uvale Mala Milna. Predmetna lokacija je 18. prosinca 2020. godine bilježila vrijednost NDVI indeksa 0,76, a 21. veljače 2021. 0,30, što predstavlja smanjenje za 0,46 (sl.4.).. Značajna šteta u vegetacijskom pokrovu uzrokovana borovim prelcom zapažena je i kod opažajnih točaka 3 i 4, smještenih uz trasu puta Milna - Malo Grablje (sl.5.). Navedene točke u opažajnom razdoblju bilježe smanjenje vrijednosti NDVI indeksa 0,36 i 0,38.

Sl. 5. Animacija promjene vegetacijskog pokrova (NDVI) na području naselja Milna

Izvor: Copernicus, Sentinel Hub

Alepski bor prestavlja značajnu krajobraznu komponentu okoliša otoka Hvara, obzirom da prekriva oko 1/5 ukupne površine otoka. Osim što doprinosi vizualnoj ljepoti i prepoznatljivosti otočnog mediteranskog pejzaža, alepski bor ima niz ljekovitih osobina. Pripravci napravljeni od iglica alepskog bora ublažavaju dišne tegobe, pomažu kod reume te doprinose dezinfekciji usne šupljine. Eterično ulje dobiveno parnom destilacijom iglica i grančica koristi se za masažu ili aromoterapiju dišnih putova. Sjemenke alepskog bora također služe u proizvodnji aromatičnih krema, dok eterično ulje ulazi u sastav sapuna i dezinfekcijskih sredstava.

Korištenje svemirskih tehnologija (u nastavi) od temeljnog je značaja za analizu i interpretaciju prostornih problema i trendova koji nastaju u otočnom krajoliku. Pravovremenom identifikacijom i opažanjem prostornih obrazaca širenja štetne pojave borovog prelca moguće je (preventivno) reagirati i smanjiti negativne posljedice njegovog utjecaja u okolišu.