Povodom Svjetskog dana učitelja za djelatnike škole je organizirana 8. listopada 2021. jednodnevna stručna ekskurzija u Samobor. Dolaskom u gradić, dočekao nas je turistički vodič s kojim smo prošetali gradom i otkrili njegove zanimljivosti.



Samobor je gradić 25 km udaljen od Zagreba te 4 km od graničnog prijelaza sa Slovenijom. Smješten je na istočnim obroncima Samoborskog gorja gdje se nalazi Park prirode Žumberak. Jedno je od najomiljenijih i najstarijih izletničkih odredišta u Hrvatskoj, najpopularnije izletište Zagrepčana. Kroz Samobor protječe rijeka Gradna koja dijelove grada povezuje prekrasnim mostovima koji podsjećaju na one u Veneciji. Nakon obilaska središnjeg trga iznad kojeg se vidi prekrasna župna crkva sv. Anastazije (zaštitnica grada), prošetali smo šetalištem Anindol, najljepšim samoborskim šetalištem i šumovitim parkom kojim se dolazi do utvrde Starog grada Samobora. Današnji muzej bio je kurija skladatelja Ferde Livadića gdje su se 30-ih godina 19. stoljeća okupljali pristalice Hrvatskog narodnog pokreta. 1833. g. tu je skladana i budnica „Još Hrvatska nij' propala“. Zanimljiva je i priča o književniku Stanku Vrazu i neuzvraćenoj ljubavi Julijane Cantilly (Vrazova Ljubica, kanconijer „Đulabije“). Tim povodom u Samoboru se organizira Večer hrvatske ljubavne poezije i susret hrvatskih pjesnika na grobu Vrazove Ljubice Cantilly. U gradu se održava još jedna tradicionalna manifestacija kao zaštitni znak Samobora – Samoborski fašnik.


Samobor je i grad bogate gastronomske tradicije. Samoborska kremšnita je najpoznatija kremšnita u Hrvatskoj. U Rudama pokraj Samobora postojao je rudnik željezne rude, siromašnim rudarima žene su spremale „Rudarsku greblicu“ kolač koji je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Za okrjepu pio se Samoborski bermet, a poznat je i umak muštarda koji dobro ide uz Samoborsku salamu i češnofku.
Uslijedio je ručak u krčmi „Gabreku 1929.“ jednom od najstarijih ugostiteljskih obrta gada Samobora. Nakon ručka obišli smo Grgosovu špilju, jednu od najpoznatijih prirodnih znamenitosti Samobora. Špilja se nalazi na početku sela Otruševec, 5 km od Samobora. Otkrio ju je slučajno Josip Grgos 1973. g. iskopavajući sirovinu za gašenje vapna. Špilja je 30-ak metara duga i 19 metara duboka te je bogata sigama s dvije dvorane. Proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.



U povratku za Našice, kratko smo se zadržali u trgovačkim centrima po izboru – Ikea centar ili Desibner Outlet.
Manuela Kojić, prof.