Cilj terenske nastave bio  je utvrditi znanje iz strukovnih predmeta (povezati teoriju i praksu)  te upoznati poduzetničke aktivnosti u praksi. Osim toga cilj je bio i proširiti opću kulturu učenika.

Posjetili su hladnjaču Podravke „Kalnik“, gdje su vidjeli načine skladištenja i čuvanja hrane u hladnjači na „licu mjesta“, s kojima su se učenici do sada mogli upoznati samo teoretski na nastavi trgovinskog poslovanja; transporta, špedicije i osiguranja; poslovnih komunikacija, vanjskotrgovinskog poslovanju, marketinga, poduzetništva i u okviru drugih stručnih predmeta. Učenici su na taj način dobili kompletan uvid u jednu izuzetno važnu kariku proizvodnog procesa robe, ali i plasmana robe na tržište gledano  s ekonomskog i komercijalnog stajališta.

 Naši učenici pred ulaskom u hladnjaču

Nakon toga su posjetili tvrtku Gumiimpeks koja se bavi djelatnošću proizvodnje i reciklaže te skladištenjem gume. Učenici su na „terenu“ upoznali bescarinsku zonu Varaždina i uspješni ekološki način proizvodnje i reciklažu gume te proizvoda od gume, kao i način plasiranja robe na tržište (uglavnom inozemno). Ova nastavna cjelinu teoretski je obrađena na satovima Poznavanja robe izuzetno kvalitetno i zanimljivo prvenstveno zahvaljujući njihovoj web stranici  koja je bila od velike pomoći. Teoretska obrade nastavne cjeline „guma“ izvedena je na jedan zanimljiviji i drugačiji način koji se učenicima jako svidio i otvorio nove i do sada nepoznate horizonte, a to sve skupa sada su vidjeli i „u živo“ uz stručno vođenje ljubaznih zaposlenika. Učenici su obogatili svoje znanje, imali su prilike vidjeti nove tehnologije u tvrtci koja se bavi  ekološkom reciklažom gume jednoj od tri u svijetu.

 Učenici u razgledavanju granulata reciklirane gume

U Varaždinu je nezaobilazno posjetiti uz asistenciju vodiča  jedinu u RH Entomološku zbirku kukaca Franje Košćeca gdje su između ostalih zastupljene skoro sve obitelji reda leptira karakterističnih za ovo područje. Za svaku utvrđenu vrstu dani su lokaliteti i datumi nalaza. U ovoj zbirci uvrštena je građa kukaca sakupljena u razdoblju od 1930. do 1970. godine u okolici Varaždina. Osim kukca u ovoj zbirci nalaze se i priručne naprave kojima se u svom istraživačkom radu služio sam osnivač Franjo Košćec. Kroz  zbirku vodila ih je  kustos Antica Bregović.

Jedan od eksponata u Entomološkoj zbirci

Bili su i u Gradskom Muzeju u Starom gradu,  Osim pečatnjaka, sudačkih žezla i povijesnih dokumenata, u Muzeju su izložene i vrijedne zbirke cehova, topova, kamenih spomenika te hladnoga i vatrenoga oružja. U travnju 2007. godine, postav je obogaćen još jednom muzeološkom jedinicom i to s oko 400 predmeta iz zbirki stakla, keramike i satova. Posebnost postava čini desetak soba koje, kao zasebne cjeline, kronološki predstavljaju stilska razdoblja: renesansu, barok, rokoko, empire, bidermajer, historicizam i secesiju. Šetnjom kroz te sobe, doživjeli su duh prošlih vremena i način onodobnoga življenja. Jedna prostorija u Muzeju posvećena je dvojici znamenitih Varaždinaca: povjesničaru i ilircu Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom te jezikoslovcu svjetskoga ugleda Vatroslavu Jagiću. U sklopu utvrde nalazi se i dvorska kapelica sv. Lovre sa sakristijom. Kapelicu je 2000. godine nanovo blagoslovio varaždinski biskup, a potom je Muzej u njoj obnovio i tradiciju održavanja misnoga slavlja na blagdan sv. Lovre, 10. kolovoza. Zanimljivo je spomenuti da muzejski izlošci nisu vlasništvo nekadašnjih plemićkih obitelji koje su svojedobno posjedovale Stari grad, a među njima je to najduže bila obitelj Erdoedy, već su ti predmeti dobrim dijelom donacije (varaždinskih) obitelji ili pak muzejski otkupi.

Gradskom Muzeju u Starom gradu

 Posjetili su Tiflološku izložbu u organizaciji Tiflološkog muzeja iz Zagreba.Ovu je izložbu Tiflološki muzej iz Zagreba prvi put postavio u svojem prostoru prije godinu dana, kada se u cijelom svijetu obilježavala 200. godišnjica rođenja izumitelja reljefnoga pisma za slijepe, Louisa Braillea. Izložba govori o značaju Brailleova otkrića i djelu Vinka Beka, prvog hrvatskog tiflopedagoga čiju ideju o obrazovanju i što kvalitetnijem životu slijepih osoba treba i nadalje promicati.

Pisaći stroj za slijepe osobe

 Bili su i na Varaždinskom groblju, a sa mnogim legendama i pričama upoznala ih je stručni vodič Mirjana Mikac.

 Sve do dolaska Hermana Hallera, varaždinsko je groblje bilo kao i svako drugo. Danas na varaždinskom groblju počivaju mnoge poznate ličnosti. Spomenimo samo Vatroslava Jagića, Tomu Blažeka i Miljenka Stančića.

 Groblje je danas zaštićeni park prirode, a također i spomenik kulture. Tome pridonose nadgrobni spomenici čija se ljepotameđusobno nadopunjuje s prelijepo oblikovanim zelenilom. Spomenimo reljef kipara Roberta Frangeša Mihanovića te djelo Antuna Agustinčića, koji daje poseban sjaj ovoj igri svjetla i sjene, zelenila i spomenika. U starom se dijelu groblja, zvanom "pekel", mogu pronaći najstariji spomenici, a na spomeniku Johana Galina može se vidjeti "božje oko", ispod kojeg se nalazi mrtvačka lubanja s dvjema prekriženim kostima. Ovakvi prizori samo produbljuju mističnost ovog mjesta.

 Herman Haller je, kao nekadašnji nadziratelj, groblje uređivao od 1905. do 1947., da bi ono danas moglo imati svoj prepoznatljivi izgled. Zahvalni su mu Varaždinci podarili Aleju lipa, koja povezuje groblje i stari dio grada. Njihove se krošnje suvereno nadvijaju nad Hallerovom alejom.

Varaždinsko groblje

Sve te priče ponijeli smo u Ivanić – Grad, podijelit ćemo ih sa svojim prijateljima te sačuvati  uspomene na školske dane. 

Voditeljice terenske nastave:

mr.sc. Jadranka Dorešić, dipl. oec.

Gordana Celinić Haramustek, dipl. ing. preh. teh.