Klikom na sliku možete virtualno prošetati našom školom i putem interaktivnih točki upoznati zanimanja koja obrazujemo....
Srednja škola Ivana Trnskoga nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici u ulici Hrvatskih branitelja br. 14., neposredno uz Osnovnu školu Davorina Trstenjaka, te sa sportskom dvoranom čini jedan arhitektonski kompleks. Škola se nalazi sjeverno od glavne gradske prometnice u relativno mirnom dijelu grada. Zgrada je okružena zelenim površinama, koje su kultivirane.
Obrazovna područja - programi i trajanje obrazovanja:
trogodišnji program: stolar (klasični model) i
četverogodišnji programi: opća gimnazija,
ekonomist
šumarski tehničar
« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
U petak, 14.listopada 2016.godine učenici 3.a i 4.a posjetili su Maticu hrvatsku i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Učenike su vodile profesorice Ana Rizmaul, Ines Konjevod i Nataša Perković...
Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.
U Muzeju suvremene umjetnosti učenici su posjetili interaktivnu izložbu.Izložba dokumentira i predstavlja osam posve običnih obitelji iz Hrvatske. Nadahnuta je knjigom Rudolfa Bićanića Kako živi narod – Život u pasivnim krajevima iz 1936. godine. Taj je ugledni ekonomist pješice putovao po pasivnim krajevima Hrvatske (što je uključivalo i dijelove BiH) i podrobno bilježio životne prilike i društveno-ekonomske odnose.Osamdeset godina poslije, umjetnica Krstina Leko putuje istim krajevima, od Livna, preko zapadne Hercegovine, Like, Dalmatinske zagore, zaleđa i otoka, te razgovara s ljudima i na tragu Bićanića bilježi životne okolnosti stavljajući naglasak na rad i ekonomiju, odnosno na aktualne društvene i ekonomske probleme u povijesnoj perspektivi. Izložba promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s protagonistima projekta, članovima osam obitelji. Kako izaći iz kruga pasivnosti? Gdje vidimo budućnost? Koje su psihološke kategorije pasivnosti?
U petak, 14.listopada 2016.godine učenici 3.a i 4.a posjetili su Maticu hrvatsku i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Učenike su vodile profesorice Ana Rizmaul, Ines Konjevod i Nataša Perković...
Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.
U Muzeju suvremene umjetnosti učenici su posjetili interaktivnu izložbu.Izložba dokumentira i predstavlja osam posve običnih obitelji iz Hrvatske. Nadahnuta je knjigom Rudolfa Bićanića Kako živi narod – Život u pasivnim krajevima iz 1936. godine. Taj je ugledni ekonomist pješice putovao po pasivnim krajevima Hrvatske (što je uključivalo i dijelove BiH) i podrobno bilježio životne prilike i društveno-ekonomske odnose.Osamdeset godina poslije, umjetnica Krstina Leko putuje istim krajevima, od Livna, preko zapadne Hercegovine, Like, Dalmatinske zagore, zaleđa i otoka, te razgovara s ljudima i na tragu Bićanića bilježi životne okolnosti stavljajući naglasak na rad i ekonomiju, odnosno na aktualne društvene i ekonomske probleme u povijesnoj perspektivi. Izložba promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s protagonistima projekta, članovima osam obitelji. Kako izaći iz kruga pasivnosti? Gdje vidimo budućnost? Koje su psihološke kategorije pasivnosti?