Klikom na sliku možete virtualno prošetati našom školom i putem interaktivnih točki upoznati zanimanja koja obrazujemo....
Srednja škola Ivana Trnskoga nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici u ulici Hrvatskih branitelja br. 14., neposredno uz Osnovnu školu Davorina Trstenjaka, te sa sportskom dvoranom čini jedan arhitektonski kompleks. Škola se nalazi sjeverno od glavne gradske prometnice u relativno mirnom dijelu grada. Zgrada je okružena zelenim površinama, koje su kultivirane.
Obrazovna područja - programi i trajanje obrazovanja:
trogodišnji program: stolar (klasični model) i
četverogodišnji programi: opća gimnazija,
ekonomist
šumarski tehničar
« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
03.travnja 2014. učenici 1.a, 3.a, te dio učenika četvrtih razreda posjetio je Židovsku općinu i Arheološki muzej u Zagrebu.....
Posjet ovim mjestima organiziran je u okviru nastave povijesti za učenike 1.razreda, nastave sociologije za učenike 3.razreda, te nastave etike za učenike 4.razreda. Učenike su vodile profesorice Barbara Cetinjanin i Nataša Perković.
Židovska općina Zagreb osnovana je 1806. godine, a njezino članstvo se tada sastojalo od sedamdesetak članova. Zahvaljujući promjenama u društvu Židovi su stjecali građanska prava što je rezultiralo rastom i jačanjem zajednice. Svoj procvat i kulminaciju u gospodarskom, kulturološkom i sociološkom smislu Židovska zajednica u Zagrebu postigla je između dva rata. Godine 1941. brojala je 11.000 članova, čije je djelovanje bilo organizirano kroz brojne kulturološke, karitativne i sportske židovske organizacije. Drugi svjetski rat preživjela je samo jedna četvrtina zagrebačkih Židova.
Muzejski fundus Arheološkog muzeja, koji danas broji više od 450.000 različitih artefakata, prikupljen je iz različitih izvora. U prvim godinama i desetljećima najveći dio spomeničke građe Muzej je pribavljao kupovinom ili poklonima, a u prikupljanju su značajnu ulogu imali muzejski povjerenici, koji su djelovali na čitavom hrvatskom prostoru. Već osamdesetih godina prošlog stoljeća Muzej započinje i sa sustavnim arheološkim iskopavanjima u različitim hrvatskim krajevima, osiguravajući na taj način bogatu spomeničku građu, ali istovremeno i dragocjene podatke za proučavanje života stanovništva od pretpovijesnih do srednjovjekovnih razdoblja. U današnje doba terenska su istraživanja glavni izvor prikupljanja relevantne spomeničke građe. U novije vrijeme, uz sustavna istraživanja i radove na prezentaciji kompleksa rimske arhitekture u Ščitarjevu kod Zagreba i u Varaždinskim Toplicama, stručnjaci Muzeja vode istraživanja na Žumberku, zatim u Stenjevcu kod Zagreba, kao i na drugim lokalitetima u kontinentalnim djelovima Hrvatske, poglavito u široj zagrebačkoj regiji.
Slobodno vrijeme prije polaska kućama učenici su iskoristili u Arena centru Zagreb.
03.travnja 2014. učenici 1.a, 3.a, te dio učenika četvrtih razreda posjetio je Židovsku općinu i Arheološki muzej u Zagrebu.....
Posjet ovim mjestima organiziran je u okviru nastave povijesti za učenike 1.razreda, nastave sociologije za učenike 3.razreda, te nastave etike za učenike 4.razreda. Učenike su vodile profesorice Barbara Cetinjanin i Nataša Perković.
Židovska općina Zagreb osnovana je 1806. godine, a njezino članstvo se tada sastojalo od sedamdesetak članova. Zahvaljujući promjenama u društvu Židovi su stjecali građanska prava što je rezultiralo rastom i jačanjem zajednice. Svoj procvat i kulminaciju u gospodarskom, kulturološkom i sociološkom smislu Židovska zajednica u Zagrebu postigla je između dva rata. Godine 1941. brojala je 11.000 članova, čije je djelovanje bilo organizirano kroz brojne kulturološke, karitativne i sportske židovske organizacije. Drugi svjetski rat preživjela je samo jedna četvrtina zagrebačkih Židova.
Muzejski fundus Arheološkog muzeja, koji danas broji više od 450.000 različitih artefakata, prikupljen je iz različitih izvora. U prvim godinama i desetljećima najveći dio spomeničke građe Muzej je pribavljao kupovinom ili poklonima, a u prikupljanju su značajnu ulogu imali muzejski povjerenici, koji su djelovali na čitavom hrvatskom prostoru. Već osamdesetih godina prošlog stoljeća Muzej započinje i sa sustavnim arheološkim iskopavanjima u različitim hrvatskim krajevima, osiguravajući na taj način bogatu spomeničku građu, ali istovremeno i dragocjene podatke za proučavanje života stanovništva od pretpovijesnih do srednjovjekovnih razdoblja. U današnje doba terenska su istraživanja glavni izvor prikupljanja relevantne spomeničke građe. U novije vrijeme, uz sustavna istraživanja i radove na prezentaciji kompleksa rimske arhitekture u Ščitarjevu kod Zagreba i u Varaždinskim Toplicama, stručnjaci Muzeja vode istraživanja na Žumberku, zatim u Stenjevcu kod Zagreba, kao i na drugim lokalitetima u kontinentalnim djelovima Hrvatske, poglavito u široj zagrebačkoj regiji.
Slobodno vrijeme prije polaska kućama učenici su iskoristili u Arena centru Zagreb.