preskoči na sadržaj

Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica

Login
Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 10. 2016.

Ukupno: 237761
Virtualna šetnja školom

Klikom na sliku možete virtualno prošetati našom školom i putem interaktivnih točki upoznati zanimanja koja obrazujemo.... 

Srednja škola Ivana Trnskoga nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici u ulici Hrvatskih branitelja br. 14., neposredno uz Osnovnu školu Davorina Trstenjaka, te sa sportskom dvoranom čini jedan arhitektonski kompleks. Škola se nalazi sjeverno od glavne gradske prometnice u relativno mirnom dijelu grada. Zgrada je okružena zelenim površinama, koje su kultivirane.

Obrazovna područja - programi i trajanje obrazovanja:

trogodišnji program:                                     stolar (klasični model) i

četverogodišnji programi:                            opća gimnazija,

                                                                       ekonomist

                                                                      šumarski tehničar

Dabar natjecanje

 

E - SPOMENICA
Europski tjedan strukovnog obrazovanja

Tražilica
 

Kalendar
« Listopad 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Branko Gavella, 50. obljetnica smrti
Autor: Branka Ljepoja, 10. 4. 2012.

Kazališni redatelj, ravnatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj...


 

Pisao i pod pseudonimom Brankač i Aleksandar Mautner. Maturirao u Zagrebu, a filozofiju, germanistiku i slavistiku studirao u Beču, gdje je 1908. i doktorirao. Od 1909. zaposlen u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici, a 1914. počinje režirati u zagrebačkom kazalištu. Ovdje je, a potom i u svim južnoslavenskim kazališnim središtima, Češkoj, Slovačkoj te Italiji, postavio 279 dramskih i opernih djela, pri čemu se posebice ističu režije Držića, Gundulića, Brezovačkoga, Krleže, Begovića, Shakespearea, Pirandella i Wagnera. Utmeljitelj je Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu (1950), te jedan od osnivača Zagrebačkoga dramskog kazališta (1953), danas Dramskoga kazališta "Gavella". Redoviti član JAZU (1961).

Branko Gavella (Zagreb, 29. VII. 1885 – Zagreb, 8. IV. 1962), kazališni redatelj, ravnatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj. Pisao i pod pseudonimom Brankač i Aleksandar Mautner. Maturirao u Zagrebu, a filozofiju, germanistiku i slavistiku studirao u Beču, gdje je 1908. i doktorirao. Od 1909. zaposlen u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici, a 1914. počinje režirati u zagrebačkom kazalištu. Ovdje je, a potom i u svim južnoslavenskim kazališnim središtima, Češkoj, Slovačkoj te Italiji, postavio 279 dramskih i opernih djela, pri čemu se posebice ističu režije Držića, Gundulića, Brezovačkoga, Krleže, Begovića, Shakespearea, Pirandella i Wagnera. Utmeljitelj je Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu (1950), te jedan od osnivača Zagrebačkoga dramskog kazališta (1953), danas Dramskoga kazališta "Gavella". Redoviti član JAZU (1961).

U književnosti se javio 1910. kazališnim kritikama u zagrebačkome njemačkom dnevniku "Agramer Tagblatt" koje je, uz manje prekide, pisao do 1918, surađujući istovremeno u "Savremeniku" i "Hrvatskoj njivi". Teorijske probleme glumčeva stvaralaštva analizira u Krležinu časopisu "Danas" (1934), postulirajući bit glume kao "suigru" između glumca i gledatelja, utemeljenu u psihološkoj "višesložnosti glumčeve ličnosti". Od 1950. objavljuje niz studija i eseja o hrvatskim dramatičarima i pjesnicima (Držić, Mažuranić, Šenoa, Vojnović i posebice Krleža), književnih "portreta" (D. Boranić, M. Kombol, Lj. Babić) i nastavlja ranija istraživanja o "estetici kazališta i glume", dok metodom teatrološke sociologije raspravlja o stilskim obilježjima hrvatskoga glumišta i njegovu odnosu prema svojemu "kazališnom susjedstvu". Smisao i cilj vlastitog djelovanja Gavella je tražio u trajnoj i neraskidivoj uzajamnosti "književnosti i kazališta", kojom je sinkretističkom formulom prožeta njegova redateljska poetika i protkano književno stvaranje. Od fikcionalnih djela objavio je deseterački "govorni zbor" Pjesma radu ("Spremnost", br. 62, Zagreb, 1943), a u rukopisu je ostao "govorni oratorij" u stihovima Put Hrvata (1944; ostavština u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, HAZU), pisan manirom Nazorovih Hrvatskih kraljeva. Dramska djela i operna libreta prevodio je s francuskoga, njemačkoga, talijanskoga, češkoga i engleskoga (Shakespeareov Macbeth, Kako vam drago, Henrik IV).

Djela: Hrvatsko glumište – analiza nastajanja njegova stila, Zagreb, 1953, 1971, 1982; Glumac i kazalište, Novi Sad, 1967; Igralec in gledališće, Ljubljana, 1968; Književnost i kazalište, Zagreb, 1971; Izabrana djela, PSHK, knj. 86, Zagreb, 1971; Drama i teatr, Moskva, 1976.

Predstave koje je dr. Branko Gavella režirao u Zagrebačkom dramskom kazalištu, današnjem GDK "Gavella":

Miroslav Krleža, "U LOGORU", 1954.
Miroslav Krleža, "GOLGOTA", 1954.
Marijan Matković, "NA KRAJU PUTA", 1955.
William Shakespeare, "KAKO VAM DRAGO", 1955.
Jovan Sterija Popović, "KIR JANJA", 1956.
Slavko Kolar, "SVOGA TELA GOSPODAR", 1956.
William Shakespeare, "MACBETH", 1957.
Graham Green, "ZATVORENE SOBE", 1959.
Marin Držić, "TIRENA", 1959.

 



Izvor: http://www.gavella.hr/hr/o_kazalistu/dr_branko_gavella


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Static HTML
preskoči na navigaciju