Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda teško ozlijeđena. Mato Oraškić tijekom sudskog ročišta ubio je svoju suprugu Gordanu, sutkinju Ljiljanu Hvalec i odvjetnicu Hajru Prohić.

Hrvatski sabor je 2004., na prijedlog Vlade, 22. rujna proglasio Nacionalnim danom borbe protiv nasilja. Donesene su i strategije za suzbijanje nasilja u obitelji te postrožene kazne za nasilnike. Žene koje su uspjele pobjeći od svojih partnera pomoć su pronašle u skloništima...

Dana 22. rujna obilježava se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama s osnovnim ciljem da se društvo senzibilizira na problematiku nasilja nad ženama, te kako bi se poslala jasna poruka da živimo u društvu koje ne tolerira nasilje ni u kojem obliku. Nasilje ne smije ostati obiteljska ili neka druga tajna već o toj temi treba javno govoriti, treba problem osvijestiti, treba senzibilizirati društvo i institucije koje bi se time trebale intenzivno baviti.

Nasilje u obitelji nije ni nova niti specifična pojava suvremenog svijeta, ono je postojalo oduvijek ali je tek nedavno prepoznato i imenovano kao društveni problem (do 2000 godine u Hrvatskoj je područje nasilja u obitelji bilo zakonski potpuno ne pokriveno područje). Iako još uvijek prevladava mišljenje kako se nasilje događa u problematičnim obiteljima nižeg socijalnog statusa kod nasilja u obitelji ograničavajuću ulogu nema socijalni ni ekonomski status, već se ono događa u svim društvenim slojevima.

Nasilničko ponašanje u obitelji možemo definirati kao svaki čin kojim član obitelji nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem dovodi drugog člana obitelji u ponižavajući položaj. 

Kao najčešći oblici nasilja u obitelji spominju se tjelesno, emocionalno, seksualno i ekonomsko zlostavljanje.

• emocionalno - odnosi se na oblike zlostavljanja sa ciljem zadobivanja moći i kontrole nad žrtvom. Obuhvaća različite zabrane, prijetnje žrtvi ili njoj dragoj osobi, uvrede, podcjenjivanje, izrugivanje, omalovažavanje, ucjene, kontrolu kretanja, izolaciju i sl. Ovakav oblik nasilja može izazvati probleme u psihičkom zdravlju i osobnosti žrtve.

• tjelesno - svi oblici tjelesnog zlostavljanja koje podrazumijeva šamaranje, čupanje za kosu, guranje, udaranje rukama, nogama ili predmetima, ozljeđivanje različitim vrstama oružja, što može rezultirati lakim i/ili teškim tjelesnim ozljedama. 

• seksualno - obuhvaća tjelesno i psihičko seksualno nasilje, a odnosi se na seksualno uznemiravanje, seksualnu zloupotrebu, incest, nedobrovoljne seksualne radnje, silovanje, odnosno svaki seksualni čin počinjen protiv volje druge osobe. 

• ekonomsko - uključuje uskraćivanje i oduzimanje financijskih sredstava, neplaćanje alimentacije i sve druge oblike ostavljanja žrtve bez sredstava za život.

Posljedice zlostavljanja unutar obitelji su višeznačne, kako na samo zdravlje i sreću pojedinca tako i dobrobit cijele zajednice. Život u zlostavljajućoj vezi utječe na osjećaj samopoštovanja ali i često smanjuje mogućnost aktivnog sudjelovanja u društvu. Zlostavljanoj osobi ograničava se pristup informacijama, sudjelovanje u životu zajednice i primanje emocionalne podrške od prijatelja i rođaka.