Klikom na sliku možete virtualno prošetati našom školom i putem interaktivnih točki upoznati zanimanja koja obrazujemo....
Srednja škola Ivana Trnskoga nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici u ulici Hrvatskih branitelja br. 14., neposredno uz Osnovnu školu Davorina Trstenjaka, te sa sportskom dvoranom čini jedan arhitektonski kompleks. Škola se nalazi sjeverno od glavne gradske prometnice u relativno mirnom dijelu grada. Zgrada je okružena zelenim površinama, koje su kultivirane.
Obrazovna područja - programi i trajanje obrazovanja:
trogodišnji program: stolar (klasični model) i
četverogodišnji programi: opća gimnazija,
ekonomist
šumarski tehničar
« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Vjenceslav Novak jedan je od najpoznatijih hrvatskih romanopisaca, kritičara, novelista, pedagoga i publicista. Smatra se jednim od najpoznatijih hrvatskih pisaca svih vremena.
Rođen je u Senju, 11. rujna 1859. godine u doseljeničkoj obitelji iz Češke. Imao je samo sedam godina kada je ostao bez oca. Školovanje je počeo u Senju gdje je završio osnovnu školu nakon čega je upisao i potom završio gimnaziju u Senju i Gospiću. Kao dijete je bolovao od tuberkuloze.
Kako je odrastao u velikoj obitelji, puno puta se tijekom odrastanja suočavao s problemima siromaštva i zbog toga je je počeo sve više pisati da bi zaradom sa strane pomogao svojoj obitelji.
Prva pripovijetka koju je napisao 1881. godine bila je "Maca", a napisao je oko trideset pripovijetki, sedam romana. Pisao je feljtone, pjesme, a bavio se recenzijama i kritikama s područja glazbene pedagogije. U djelima se najviše bavio temama o ljubavi, roditeljstvu, braku i psihologiji.
Najpoznatija djela su romani: "Posljednji Stipančići", "Pod nehajem", "U glib", "Iz velegradskog podzemlja", "Pavao Šegota"...
Vjenceslav Novak se smatra značajnim piscem hrvatskog realizma, a zbog načina kako je pisao zvali su ga hrvatskim Balzacom. U književnost je unio puno novoga, a najviše je spominjao probleme vezane uz siromaštvo te život čovjeka u velikoj sredini. Umro je u Zagrebu, 20. rujna 1905. godine od posljedica tuberkuloze.