Slika 1. Nuklearna elektrana Krško.

Hrvatska i Slovenija su suvlasnici elektrane svaka s udjelom od 50% te tako svaka dobiva 50% proizvedene energije. Snaga elektrane iznosi 696 MW koja godišnje proizvede 5,5 milijardi kWh. Priključena je na mrežu 1981., a s radom je počela 1. siječnja 1983.

Elektrana funkcionira tako da se toplinska energija prenosi s goriva na rashladni fluid (vodu) koji forsirano struji (tjera ga cirkulacijska pumpa) kroz reaktorsku posudu, oplakujući gorivo. Temperatura vode na ulasku u reaktorsku posudu je oko 280⁰ C, a na izlasku oko 320⁰ C. Kako je reaktorska posuda pod tlakom od 15,5MPa, ta je voda u tekućem stanju (na većem tlaku temperatura vode ključanja vode raste). Tlak se održava na posebnoj razini uz pomoć tlačnika. Po izlasku iz reaktorske posude zagrijana voda ulazi u parogenerator (prostor tzv. U-cijevi) gdje predaje toplinu sekundarnom rashladnom fluidu (voda – para). Parogenerator se dijeli na primarni i sekundarni dio. Primarni dio pripada primarnom rashladnom krugu i sačinjavaju ga uzlazno-izlazna komora i U-cijevi. Sekundarni dio sačinjavaju plašt parogeneratora te isparivački i parni dio koji se nalazi na tlaku od oko 6 MPa. U njega ulazi kipuća voda temperature oko 220⁰ C, zagrijava se i isparava. Izlazna temperatura pare je oko 270⁰ C. Para se parovodima provodi do turbinske zgrade gdje udara u lopatice turbine i predaje im energiju. Turbina zatim pogoni generator. Nakon turbine, para dolazi u kondenzator gdje se dodatno hladi tekućom vodom iz Save (tercijarni rashladni krug).

Slika 2. Na slici je prikazan pojednostavljen model načina rada Nuklearne elektrane Krško pomoću kojeg se mogu uočiti neke značajnije korake u samom funkcioniranju same elektrane.

Iako je riječ o nuklearnoj elektrani, Nuklearna elektrana Krško je prema izvješću Europske komisije trenutno najsigurnija u Europi te zbog osiguravanja visokih standarda vrlo pouzdana za uvid u njen rad pa iz tih razloga ovaj vrlo zanimljiv izlet preporučujemo i ostalim zainteresiranim učenicima.

Ivan Lisak 3E1