Virtualni događaj organizirao se u okviru Berlinskog tjedna znanosti , organizatori su Europska kvantna organizacija ( Quantum Flagship ), Institut za fiziku PMF-a  i Nastavna sekcija Hrvatskog fizikalnog društva.

Učenici su  poslušali dva  popularno predavanja,  Nevena Šantića, znanstvenika s IFS-a, o kvantnim simulacijama te Marina Petrovića, o kvantnim satovima Predavanja su  se održala online 4.11. 2020. u 10 sati  i u  16 sati 5.11.2020., u trajanju od 30 minuta, 15 min za pitanja i kviz.

U tjednu EQW 2020 na trećem programu HTV3 emitirana je  4.11.2020. emisija Treći element s temom "Razumije li itko kvantnu fiziku?" fizičara Saše Cecija. ,U 22:20. Učenici (2B i 3A)

 koji su tada bili na satu fizike poslušali su online predavanja, a događaju se moglo nazočiti i u školskoj knjižnici. Polaznici fakultativne fizike dobili su link da poslušaju predavanje iz svojih domova.

Ljubaznošću organizatora predavanja su dostupna na poveznicama:

https://drive.google.com/file/d/1qUpqGv7HYFyXOZlPAvlHHEQZoZXvQ8dr/view?usp=sharing

https://drive.google.com/file/d/1TYT0WF9jbdWp0XtRrFh3X6tAnK_rC_rq/view?usp=sharing

Kvantna fizika promijenila je naš pogled na svijet - i šokirala fizičare. Jedan od utemeljitelja kvantne mehanike bio je fizičar Niels Bohr, koji je jednom rekao da "onaj koji nije šokiran kvantnom teorijom , nije ništa ni razumio." Klasična teorija čestica i valova bila je samo priprema tla za nadolazeću kvantnu teoriju. Evo nekoliko činjenica o kvantnoj fizici koje možda niste znali.

 Kvantna fizika osnova je našeg najdubljeg razumijevanja svijeta: od atoma i čestica do nastanka i razvoja svemira.

 Znanstveni radovi Schroedingera i Heisenberga 1926. i 1927. godine. postavili su teoriju kvantne mehanike svaki na svoj način.

U kvantnoj fizici energija je kvantizirana, tj. imaja samo precizno definirane vrijednosti.

U kvantnoj fizici nije dopuštena bilo koja vrijednost energije. Struktura dopuštenih energetskih vrijednosti naziva se energetski spektar. Energetski spektar ovisi o sustavu koji se promatra.

Elektron nije ‘kugla’, nešto poput točkaste čestice, već nešto što bi se moglo opisati kao ‘kombinacija’ vala i čestice. Posljedica je toga da pojam „putanja“ također gubi svoje značenje - ne može se reći da se elektron kreće u određenoj putanji.

 Schroedingerova mačka misaoni je "eksperiment" kojim je fizičar Schroedinger u vrijeme pojave kvantne mehanike želio pokazati bizarnu i paradoksalnu prirodu kvantno-mehaničkih procesa i pojava.

 U kvantnoj fizici za poznatu silu koja djeluje na česticu rješavamo Schroedingerovu jednadžbu (znatno je teže rješiva od Newtonove) i kao rješenje dobivamo složenu funkciju - kvantni oblak.

Nemogućnost istodobnog određivanja brzine (tj. Zamaha) pri određivanju položaja proizlazi iz činjenice da je svaka čestica istovremeno val.

 Prema kvantnoj teoriji, određeni fizički sustavi mogu se 'zapetljati', što bi u prijevodu značilo da je njihovo stanje izravno povezano sa stanjem predmeta negdje drugdje.

 Bez nje ne bi bilo svih čuda moderne tehnologije.

Janja Čićek-Tadić