Medicinska škola, Šibenik

Ove godine blagdan sv. Nikole obilježen je u našoj školi prodajom ukrasnih šiba.

Više o svecu omiljenom među djecom i mladima  pročitajte klikom na opširnije

Sveti Nikola je shvaćao kako je jedini životni put čovjeka - ljubav prema Bogu i bližnjemu.

Legende o Nikoli
S tom ljubavi je činio čuda i zbog nje je proglašen svetim. Brojne su legende obavijene oko biskupa i sveca Nikole, ali sve one zapravo imaju duboko značenje za naš život. Prema jednoj od njih u blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je nekad bogat čovjek, koji je izgubivši carsku službu izgubio i sav imetak. Imao je tri lijepe kćeri, ali ih nije mogao udati. Stoga je odlučio trgovati njihovom ljepotom i mladošću tako da nešto zaradi. Kćeri su molile za spas svoje časti i poštenja. Sveti Nikola je nekako doznao za odluku nesavjesnog oca, pa je uzeo vrećicu i napunio je dukatima, umotao u platno i potajno ubacio dukate kroz prozor. Kad je otac shvatio da ima dovoljno novaca da uda jednu kćer, to je i napravio, ali se onda isti slučaj dogodio i drugi i treći put. Međutim, kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer, susjed ga je sustigao i prepoznao Nikolu. Nikola ga je zaklinjao da šuti o tom događaju, ali je otac razglasio u čitavom mjestu priču i tako je Nikola postao prijatelj siromašnih.

Tradicija prošlosti
Prema tom događaju raširila se tradicija Djeda Mraza na dimnjaku i stavljanja poklona u čizmicu. Naime, Sveti Nikola je zlatnike spuštao kroz dimnjak, a budući da su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Odatle potječe običaj ostavljanja darova u čarapama, odnosno čizmicama. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Njemačkoj Sinterklaas, u Poljskoj Mikula. Iz Nikoline tradicije, razvila se i tradicija Djeda Božićnjaka, koji se javlja za Božić. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke. Blagdan svetog Nikole povezan je s darivanjem i to uglavnom slatkišima. Nažalost, danas su se slatkiši, naranče, oprasi i mjenduli pretvorili u brdo igračaka. Ali darivanje slatkišima ima i skriveni smisao darivanja onih koji trpe zbog gorčine svoga života. Zaštitnik je i pomoraca. Uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 06. prosinca 327. godine.
Danas djeca, po staroj tradiciji, noć uoči Svetog Nikole u prozorima ostavljaju očišćene čizmice, cipelice ili bičvice  ne bi li ujutro od dobroćudnog sveca dobili dar. Naravno, ukoliko su u protekloj godini bili dobri. No, one zločestije može posjetiti i Krampus sa šibom.

Ove godine blagdan sv. Nikole obilježen je u našoj školi prodajom ukrasnih šiba.

Više o svecu omiljenom među djecom i mladima  pročitajte klikom na opširnije

Sveti Nikola je shvaćao kako je jedini životni put čovjeka - ljubav prema Bogu i bližnjemu.

Legende o Nikoli
S tom ljubavi je činio čuda i zbog nje je proglašen svetim. Brojne su legende obavijene oko biskupa i sveca Nikole, ali sve one zapravo imaju duboko značenje za naš život. Prema jednoj od njih u blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je nekad bogat čovjek, koji je izgubivši carsku službu izgubio i sav imetak. Imao je tri lijepe kćeri, ali ih nije mogao udati. Stoga je odlučio trgovati njihovom ljepotom i mladošću tako da nešto zaradi. Kćeri su molile za spas svoje časti i poštenja. Sveti Nikola je nekako doznao za odluku nesavjesnog oca, pa je uzeo vrećicu i napunio je dukatima, umotao u platno i potajno ubacio dukate kroz prozor. Kad je otac shvatio da ima dovoljno novaca da uda jednu kćer, to je i napravio, ali se onda isti slučaj dogodio i drugi i treći put. Međutim, kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer, susjed ga je sustigao i prepoznao Nikolu. Nikola ga je zaklinjao da šuti o tom događaju, ali je otac razglasio u čitavom mjestu priču i tako je Nikola postao prijatelj siromašnih.

Tradicija prošlosti
Prema tom događaju raširila se tradicija Djeda Mraza na dimnjaku i stavljanja poklona u čizmicu. Naime, Sveti Nikola je zlatnike spuštao kroz dimnjak, a budući da su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Odatle potječe običaj ostavljanja darova u čarapama, odnosno čizmicama. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Njemačkoj Sinterklaas, u Poljskoj Mikula. Iz Nikoline tradicije, razvila se i tradicija Djeda Božićnjaka, koji se javlja za Božić. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke. Blagdan svetog Nikole povezan je s darivanjem i to uglavnom slatkišima. Nažalost, danas su se slatkiši, naranče, oprasi i mjenduli pretvorili u brdo igračaka. Ali darivanje slatkišima ima i skriveni smisao darivanja onih koji trpe zbog gorčine svoga života. Zaštitnik je i pomoraca. Uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 06. prosinca 327. godine.
Danas djeca, po staroj tradiciji, noć uoči Svetog Nikole u prozorima ostavljaju očišćene čizmice, cipelice ili bičvice  ne bi li ujutro od dobroćudnog sveca dobili dar. Naravno, ukoliko su u protekloj godini bili dobri. No, one zločestije može posjetiti i Krampus sa šibom.

Ove godine blagdan sv. Nikole obilježen je u našoj školi prodajom ukrasnih šiba.

Više o svecu omiljenom među djecom i mladima  pročitajte klikom na opširnije

Sveti Nikola je shvaćao kako je jedini životni put čovjeka - ljubav prema Bogu i bližnjemu.

Legende o Nikoli
S tom ljubavi je činio čuda i zbog nje je proglašen svetim. Brojne su legende obavijene oko biskupa i sveca Nikole, ali sve one zapravo imaju duboko značenje za naš život. Prema jednoj od njih u blizini roditeljske kuće sv. Nikole živio je nekad bogat čovjek, koji je izgubivši carsku službu izgubio i sav imetak. Imao je tri lijepe kćeri, ali ih nije mogao udati. Stoga je odlučio trgovati njihovom ljepotom i mladošću tako da nešto zaradi. Kćeri su molile za spas svoje časti i poštenja. Sveti Nikola je nekako doznao za odluku nesavjesnog oca, pa je uzeo vrećicu i napunio je dukatima, umotao u platno i potajno ubacio dukate kroz prozor. Kad je otac shvatio da ima dovoljno novaca da uda jednu kćer, to je i napravio, ali se onda isti slučaj dogodio i drugi i treći put. Međutim, kad je ubacivao novac kroz dimnjak za najmlađu kćer, susjed ga je sustigao i prepoznao Nikolu. Nikola ga je zaklinjao da šuti o tom događaju, ali je otac razglasio u čitavom mjestu priču i tako je Nikola postao prijatelj siromašnih.

Tradicija prošlosti
Prema tom događaju raširila se tradicija Djeda Mraza na dimnjaku i stavljanja poklona u čizmicu. Naime, Sveti Nikola je zlatnike spuštao kroz dimnjak, a budući da su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Odatle potječe običaj ostavljanja darova u čarapama, odnosno čizmicama. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Njemačkoj Sinterklaas, u Poljskoj Mikula. Iz Nikoline tradicije, razvila se i tradicija Djeda Božićnjaka, koji se javlja za Božić. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke. Blagdan svetog Nikole povezan je s darivanjem i to uglavnom slatkišima. Nažalost, danas su se slatkiši, naranče, oprasi i mjenduli pretvorili u brdo igračaka. Ali darivanje slatkišima ima i skriveni smisao darivanja onih koji trpe zbog gorčine svoga života. Zaštitnik je i pomoraca. Uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 06. prosinca 327. godine.
Danas djeca, po staroj tradiciji, noć uoči Svetog Nikole u prozorima ostavljaju očišćene čizmice, cipelice ili bičvice  ne bi li ujutro od dobroćudnog sveca dobili dar. Naravno, ukoliko su u protekloj godini bili dobri. No, one zločestije može posjetiti i Krampus sa šibom.