Obrtničko-industrijska škola Županja

Naši učenici koji se obrazuju za zanimanje poljoprivredni tehničar - fitofarmaceut u ponedjeljak 21. ožujka 2022. zajedno su s učenicima Poljoprivredno-šumarske škole iz Vinkovaca i Srednje škole Ilok posjetili Centar dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu. Posjet je organiziran u sklopu projekta Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, II. faza,  kojem je i naša škola jedan od partnera.

Voditeljica centra gđa Amalka Vukelić, dipl. ing. agr. nas je upoznala s poviješću centra, likom i djelom Rudolfa Steinera te osnovnim postulatima biodinamičke poljoprivrede i waldorfske pedagogije.

Ostale fotografije možete vidjeti u foto-galeriji.

Centar dr. Rudolfa Steinera centralno je mjesto okupljanja, edukacije i razmjene znanja, kao i referentni centar u Hrvatskoj koji provodi nacionalni program biodinamičke poljoprivrede te surađuje s mnogobrojnim institucijama i proizvođačima u zemlji i inozemstvu.
U svojoj proizvodnji proizvođači koriste metode i principe biodinamičkog uzgoja te su prije svega registrirani kao ekološki proizvođači.

Naziv biodinamika potječe od latinskih riječi BIOS, što znači život i DYNAMIS, što znači energija.

Godine 1924. skupina europskih poljoprivrednika obraća se dr. Rudolfu Steineru nakon što je primijetila nagli pad plodnosti sjemena, vitalnosti usjeva i zdravlja životinja. Kao odgovor, Steiner je održao niz predavanja u kojima je predstavio farmu kao živi organizam: samostalan i samoodrživ, odgovoran za stvaranje i održavanje svog zdravlja i vitalnosti pojedinca. To je bilo u oštroj suprotnosti s gledištem farme kao tvornice, koja se može pohvaliti korištenjem kemijskih pesticida i sintetičkih gnojiva, što je u velikoj mjeri odgovorno za oslabljene vitalnosti koje su primijetili poljoprivrednici koji su tražili Steinerovo vodstvo. Metode i principe rada predstavio je na takozvanom Poljoprivrednom tečaju 1924. godine kada je biološko-dinamičke preparate postavio kao ključne za ovakav vid uzgoja/proizvodnje.
Ideal biodinamičkog uzgoja je kružno gospodarstvo: poljoprivrednik drži onoliko životinja koliko može hraniti svojom zemljom. Njihov gnoj osigurava visoku plodnost tla, čime stvara najbolju hranu za ljude. Uz pomoć biodinamičkih pripravaka, proizvođač nadzire prirodne procese. To farmu pretvara u jedinstveni organizam u kojem svaki organ treba onaj drugi: ljudi, biljke, životinje i tlo svi rade za-jedno.

Danas, gotovo 100 godina nakon Steinerovog Poljoprivrednog tečaja, tisuće poljoprivrednih gospodarstava u više od 60 zemalja svijeta proizvodi hranu po biodinamičkim principima pod standardom Demeter. Demeter je najveći pružatelj certificiranih organskih (biodinamičkih) proizvoda u svijetu. 

Tko je Rudolf Steiner?

25. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu u Hrvatskoj rođen je Rudolf Steiner. Jedan od najvećih duhova u recentnoj povijesti čovječanstva, utemeljio je antropozofiju (ljudska mudrost) – znanost o čovjeku osjetilnom i nadosjetilnom biću.

Na duhovno - znanstvenim temeljima osnovao je waldorfsku pedagogiju, biološko-dinamičku poljoprivredu, antropozofsku medicinu i zdravstvenu pedagogiju koje se danas primjenjuju u najprestižnijim institucijama na svim kontinentima.

Osim toga, njegova je antropozofija zaživjela u umjetničkim pravcima kao što su oblikovanje govora, euritmija, antropozofsko slikarstvo, kiparstvo i arhitektura.

No ono najvrjednije što prožima ukupno djelo Rudolfa Steinera njegova je bezgranična humanost koja proizlazi iz ljubavi i poštovanja prema čovjeku.

Sve što je spoznao i ostvario u životu posvetio je jedinstvenom evolucijskom stvorenju koje je uvijek bilo u središtu njegova zanimanja – antroposu. Biću svijesti kojom može spoznati sebe i svijet oko sebe i izdići se iznad opipljive materije koristeći osjetila - »vrata koja vode u svijet«.

Stoga je i posvetio život odgoju toga bića kako bi izraslo u odgovorno i skladno stvorenje koje će poštovati život koji mu je dan na ovom planetu. Kao pravi učitelj novog doba, stao je promišljati sve aspekte ljudskog života u zajednici i uobličavati zamisli o tome kako je samo cjelovit, pravilno odgajan čovjek dobar član zajednice.

Da bi čovjek stasao kao takav, trebalo je osmisliti postavke novog odgoja za novu školu, a sve je počelo jednog jutra kad je vlasnik tvornice cigareta Waldorf Astoria Emil Molt rekao misliocu neka osmisli školu za radnike njegove tvornice… ostalo je legenda i zove se waldorfskom pedagogijom.

Riječ je o slobodnim školama u kojima se sloboda temelji na Steinerovim idejama o poštovanju individualnosti koja je jedinstvena i besmrtna.
U toj je školi učitelj samo pomagač djetetova razvoja i nastava je organizirana prema epohama što znači da se predmeti ne izmjenjuju kao u klasičnoj školi iz sata u sat. U toj školi nema ocjena ni ponavljanja i umjesto natjecanja razvija se solidarnost.

Stoga nikoga upućenoga ne iznenađuje prizor što je jako iznenadio pedagoškog inspektora koji je djevojčicu u prvom razredu waldorfske škole upitao: »Ako je na igralištu petero djece i četvero ih ode, koliko će ih ostati na igralištu?« Dobio je odgovor da neće ostati nijedno. Naime, objasnila mu je poslije djevojčica, ona zna da je to u matematici jedan, ali ona nije mogla ostaviti ono jedno dijete samo.

Taj vizonar, koji je za života napisao oko 400 knjiga i čije ime nosi preko 1000 škola širom svijeta, upozorio je na dvije pojave koje su se ostvarile tek gotovo cijelo stoljeće nakon njegove smrti.

Jedno se tiče medija kojima se Steiner suprotstavio još u doba kad se još nije mogao naslutiti razmjer njihova razvoja prigovarajući im manipulativnost koja može napraviti veliku štetu u duševno-duhovnom razvoju, jer njihove poruke zavode i zaobilaze naše ja. Drugo se Steinerovo vizionarsko upozorenje tiče ljudske prehrane.

Neprestano je govorio kako se treba okrenuti prirodnom uzgoju hrane. Mješavinom sedam vrsta čajeva i prirodnog stajskog gnoja dobio je oplemenjeno gnojivo jednaka učinka poput onoga „umjetnog“. Mnogi se proizvođači, koji nastavljaju njegovim putem, hvale mrkvama težima od kilograma, uzgojenim na potpuno prirodan način što im je priskrbilo i teško dostupnu oznaku Demetar za posve zdravu hranu.

Iako se sam pridržavao vegetarijanstva, nije drugima branio uživanje uz mesu, ali je upozoravao na opasnosti pretjerana uzgoja mesa. Na europskoj je konferenciji o zdravstvu, održanoj u siječnju 1923. poručio da će krave, biljojedi, poludjeti budu li ih hranili mesom. Smijali su mu se tada zamišljajući krave u ludim pozama, ali danas se više ne smijemo. I ma koliko bili oprezni prema mistici koja obavija Steinerov život i djelo, možemo se samo složiti da je svakako riječ o iznimnoj ličnosti koja je život posvetila poučavanju čovječanstva kako bi ga učinila spremnijim za izazove koje su pred njim, ne postavljajući sebe u središte svoje misli, nego učenika kojem se obraća. Kao što i dolikuje pravom učitelju.

Naslijeđe koje nam je ostavio Rudolf Steiner ogleda se svuda oko nas, a neke od njegovih naprednih ideja, poput biodinamičke poljoprivrede i organske arhitekture, danas su nam potrebnije no ikad.

profesorica Jasenka Nikolić