Riječ Dinara, odnosi se na tri velike prirodne cjeline: najviši vrh u Hrvatskoj (Dinara 1831 metar), Dinarsko gorje koje štiti Jadransko more od sjevernih utjecaja te samu planinu, istočno od Knina. Dinarsko gorje se u našem kraju dijeli na više cjelina. Sjevernu cjelinu čine: Uilica, Dinara Troglav i Kamešnica. Središnja cjelina (granica Dalmatinske zagore) okuplja Prominu, Svilaju i Moseć. Na jugu su Kozjak, Mosor, Dinara i Biokovo. Potopljeni dio dinarskog gorja su jadranski otoci.

Sama planina Dinara je granica Hrvatske i susjedne BiH. Nakon Velebita Dinara je najduža planina u Hrvatskoj. Najviši vrh dinare je Troglav i smješten je na dijelu koji pripada susjednoj Bosni i Hercegovini. Ime nosi po staroslavenskom Bogu, pa tako dosta lokaliteta na ovim područjima nosi ime po tro – tri – glavu ili Svantovidu, Svevidu ili Sevidu.

Vrh Dinara tvori masiv dugačak 20 a širok 10 kilometara. Ispod njega izviru Krka i Cetina. Jedan kraj masiva je spektakularan izvor rijeke Krke, ispod slapa Krčić, a drugi, jednako spektakularan izvor rijeke Cetine. Ne zaboravimo i susjednu Gospodsku pećinu sa podzemnim jezerom. Spomenimo i najdužu stijenu u Hrvatskoj, koja počine 700 metara ispod vrha, a završava sjeveroitočno od Kijeva.

Ukoliko se odlučite na izlet, predlažemo da sa ceste Split – Knin (državna cesta D1) u mjestu Kovačić, posjetite slap Krčić, i starom cestom Knin-Vrlika (makadam) nastavite uz tok rijeke Krčić. Vozeći istom cestom u mjestu Civljane skrenite prema Dinari (bolji orijentir ne možete imati). Posjet izvoru Cetine i crkvi sv. Spasa su nezaboravan doživljaj.

Uspon na Dinaru ipak zahtjeva veće planinarsko iskustvo – nemojte ići bez vodiča, iako su prilazni putovi označeni, a postoji i smještaj u planinarskom domu na Brezovcu.