Igračka vjetrova
Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.
Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.
Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo stvorena;
za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.
Tin Ujević
Glagoljica u gostima
U Mjesecu hrvatske knjige, 23.10.2014., na dan kada je Hrvatski sabor donio odluku kojom se hrvatski jezik uzvisuje na čast i vrijednost uvažavanja koju je dotad uživao latinski jezik, odnosno kada se je hrvatski jezik uveo u sve urede u Saboru kao službeni jezik , u knjižnici Srednje škole Tina Ujevića, predavanje o glagoljičkim spomenicima i bogatstvu hrvatske glagoljičke baštine koja je jedinstvena u svijetu održao je prof. dr. sc. Darko Žubrinić. Dramski umjetnik u mirovini, Stjepan Bahert, nadahnuto i dojmljivo, s posebnim akcentom umjetnički primjerene ekspresije, govorio je tekst Očenaša na obrednom jeziku ( http://www.croatianhistory.net/etf/ocenas.html ) te cijeli tekst Bašćanske ploče.
Pretisak Hrvojeva misala koji su učenici mogli pogledati
Prof. dr. sc. Darko Žubrinić redoviti je profesor matematike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Jedan je od osnivača Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu od 1993., tijekom šest godina bio je njegov tajnik i četiri godine predsjednik. Amaterski se bavi publicistikom i popularizacijom hrvatske povijesti, znanosti i kulture putem interneta, osobito hrvatske glagoljičke baštine. Žubrinićeva knjiga Biti pismen biti svoj doživjela je dva izdanja. http://fotozine.org/index.php?knjiga=galerije&poglavlje=774&list=2961. Pronašao je do sada nepoznate rukopise, kao što je izgubljeni Bašćanski bratovštinski rukopis iz 1420.
Želeći nam dočarati kakvu vrijednost predstavljaju hrvatske glagoljske knjige, profesor Žubrinić govorio je i o glagoljskim knjigama koje se nalaze izvan domovine i to u čak 27 zemalja svijeta. Drugi narodi uviđaju njihovu dragocjenost, ne žele ih vratiti ni pod koju cijenu pa ih čak spominju i kao dio vlastite kulturne baštine. Sveučilišna knjižnica u Princetonu u SAD-u posjeduje jedan list prekrasnog II. vrbničkog misala iz 1462. godine koji je isječen i otuđen vjerojatno početkom 20. st., dok se jedna od najljepših i najvrednijih glagoljskih knjiga čuva u Turskoj, u Carigradu, a to je Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića iz 1404. godine čiji su inicijali ukrašeni listićima zlata.
Stjepan Bahert, dramski umjetnik, stručni je suradnik i organizator Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, dopredsjednik Društva prijatelja glagoljice i jedan od osnivača Teatra u gostima.
S ovog sučelja možete vježbati pisati glagoljicu i slati glagoljičke čestitke:
« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |