Zadaće školske knjižnice:

•  promicanje i unapređivanje svih oblika odgojno-obrazovnog procesa
•  stvaranje uvjeta za učenje
•  mogućnost prilagodbe prema različitim oblicima učenja i očekivanjima sudionika u procesu učenja
•  pomoć učenicima u učenju, poticanje istraživačkog duha i osobnog prosuđivanja
•  poticanje odgoja za demokraciju
•  razvijanje svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti te vrijednosti multikulturalnosti
•  stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi
•  poticanje duhovnog ozračja škole.

Djelatnost školske knjižnice ostvaruje se kao:

• neposredna odgojno-obrazovna djelatnost

• stručna knjižnična djelatnost

• kulturna i javna djelatnost.

Neposredna odgojno-obrazovna djelatnost ostvaruje se u:

• radu s učenicima, a obuhvaća:

- razvijanje navike posjećivanja knjižnice

- organizirano i sustavno upućivanje učenika u rad knjižnice

- razvijanje čitalačke sposobnosti učenika

- uvođenje suvremenih metoda u razvijanju sposobnosti djelotvornog čitanja

- ispitivanje zanimanja učenika za knjigu

- pomoć pri izboru knjige i upućivanje u čitanje književnih djela, stručne literature, dnevnih listova i časopisa

- upućivanje u način i metode rada na istraživačkim zadaćama (upotreba leksikona, enciklopedija, rječnika i dr.)

- organizaciju rada s učenicima u produženom i cjelodnevnom boravku te s učenicima putnicima

- rad s učenicima u dopunskoj i dodatnoj nastavi te na satu razredne zajednice

- organizaciju rada s učenicima u naprednim skupinama i slobodnim aktivnostima

- rad na odgoju i obrazovanju u slobodno vrijeme mladeži

- organizaciju nastavnih sati u knjižnici (timski rad)

- pomaganje učenicima u pripremi i obradi zadane teme ili referata

- uvođenje učenika u temeljne načine pretraživanja i korištenja izvora znanja (informacija)

- sustavno poučavanje učenika za samostalno i permanentno učenje - učenje za cijeli život

- podučavanje informacijskim vještinama pri upotrebi dostupnih znanja.

• suradnji s profesorima svih predmetnih područja
• suradnji sa stručnim suradnicima (pedagog)
• suradnji s ravnateljom.

Stručna knjižnična djelatnost podrazumijeva:

• pripremu fonda (analiza zahtjeva i interesa korisnika, plan nabave, nabava, organizacija fonda, pročišćavanje i izlučivanje, revizija i otpis, statstika...)
• obradu knjižnične građe (bibliografska obrada, inventarizacija, sadržajna analiza, predmetna obrada, izrada anotacija i sažetaka, zaštita knjižne građe, izrada potrebnih informacijskih pomagala)
• informacijsku djelatnost
• stručno usavršavanje.

 Kulturna i javna djelatnost obuhvaća:

• suradnju s izdavačkim kućama, strukovnim udrugama i srodnim institucijama
• promicanje općeljudskih vrijednosti i usklađivanje društveno-humanističkih vrednota s ciljevima odgojno-obrazovnih programa
• promicanje kulturno-povijesnih vrednota
• poticanje integracije kulturnih i javnih djelatnosti s nastavom različitih odgojno-obrazovnih područja
• suradnju s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s djecom i mladeži
• organiziranje predavanja i tribina, natjecanja, predstavljanja knjiga, tematskih izložbi, filmskih projekcija, književnih susreta...

Knjižnična građa

Knjižnična građa temelj je svake školske knjižnice.

Jamstvo uspješnog djelovanja školske knjižnice je brižljivo i planski stvarana knjižnična građa, usklađena s nastavnim planom i programom škole.

Knjižničnu građu čine:

• tiskovine (knjige, časopisi, novine i sl.)
• AV građa 
• elektroničke publikacije ili elektronička građa
• didaktičke igre i igračke.

Knjižnično informacijsko obrazovanje provodimo u svim razredima u suradnji s razrednicima.

Knjižnično-informacijsko obrazovanje obuhvaća nekoliko cjelina:

• čitanje
• informacijsku pismenost
• učenje 
• kulturnu djelatnost.

Knjižnično-informacijsko obrazovanje uspješno provodimo u gotovo svim razredima naše škole u suradnji s razrednicima i ostalim predmetnim profesorima.

UNESCO-v Manifest za školske knjižnice

Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za doživotno učenje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni građani.

Zadaća školske knjižnice

Školska knjižnica pruža pomoć pri učenju, nudi knjige i ostalu građu koja omogućava svim članovima školske knjižnice da razviju kritičko mišljenje i postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. Školska knjižnica povezuje se s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama, poštujuci načela UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice.

Knjižnično osoblje potiče uporabu knjiga i drugih izvora informacija, od umjetničkih do dokumentarnih, od tiskanih do elektronickih, u knjižnici i izvan nje. Ovi izvori obogaćuju i dopunjuju knjige, nastavnu gradu i metodologije rada.

Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na to da učenici postignu višu razinu pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina.

Svim članovima školske zajednice, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj, moraju se pružiti jednake usluge. Posebne usluge i grada moraju se osigurati onima koji nisu u mogucnosti koristiti uobicajene knjižnične usluge i građu.

Korištenje usluga knjižnice i pristup zbirkama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o ljudskim pravima, a korisnik ne smije biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure, kao ni tržišnim pritiscima.

Financiranje, pravni propisi i mreže

Školska knjižnica je osnova svake dugoročne strategije razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Za rad školskih knjižnica odgovorne su lokalna, regionalna i državna uprava koje, shodno tome, moraju izraditi odgovarajuće pravne propise i utvrditi razvojne planove. Financiranje školske knjižnice - za stručno osoblje, nabavu grade i opremu - mora biti redovito i dostatno, a knjižnicne usluge besplatne.

Školska knjižnica surađuje s ostalim knjižnicama na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini i sastavni je dio informacijske mreže.

Kada školska knjižnica dijeli sredstva i izvore s drugim vrstama knjižnica, npr. narodnom knjižnicom, jedinstveni ciljevi školske knjižnice moraju biti priznati i zadržani.

Ciljevi školske knjižnice

Školska knjižnica je sastavni dio obrazovnog procesa.

Temeljne zadaće školske knjižnice, bitne za razvijanje pismenosti, informaticke pismenosti, poucavanja, ucenja i kulture, su sljedeće:

• potpora obrazovnim ciljevima i zadatcima zacrtanim u nastavnom planu i programu škole;
• poticanje trajnih čitateljskih navika i uživanja u čitanju i učenju;
• omogućavanje stjecanja stvaralačkog iskustva pri korištenju i kreiranju informacija kao pomoc pri ucenju i razumijevanju, te poticanju mašte i uživanja u citanju;
• poticanje svih učenika da nauče i koriste vještine koje će im pomoći pri vrednovanju i korištenju informacija, bez obzira na njihovu vrstu, kolicinu i izvor, kao i razvijanje osjecaja za nacin komuniciranja unutar zajednice;
• osiguravanje pristupa lokalnim, regionalnim, nacionalnim i globalnim izvorima i mogucnostima koje ce ucenicima omoguciti doticaj s razlicitim idejama, iskustvima i stavovima;
• organiziranje aktivnosti koje poticu kulturnu i društvenu svijest;
• suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima radi postizanja ciljeva škole;
• promicanje načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama preduvjeti za uspješno i odgovorno sudjelovanje u gradanskom demokratskom društvu;
• promicanje čitanja i promicanje korištenja školske knjižnice u školskoj i široj društvenoj zajednici.

Školska knjižnica ce ispunjavati te ciljeve razvojnom politikom i unapredenjem službi, odabirom i prikupljanjem grade, osiguravanjem fizickog i intelektualnog pristupa odgovarajucim izvorima informacija, poucavanjem i zapošljavanjem strucnog osoblja.

Osoblje

Školski knjižnicar je član stručnog osoblja, odgovoran za vođenje i planiranje rada u školskoj knjižnici, a pomaže mu odgovarajuće osoblje gdje je i koliko je to moguće, zajednički radi s ostalim clanovima školske zajednice i povezuje se s narodnim i drugim knjižnicama.

Unutar nacionalnog, pravnog i financijskog okvira, uloga školskoga knjižničara razlikovat ce se ovisno o materijalnim mogućnostima, nastavnom planu i programu škole. Unutar tog specificnoga konteksta, postoje opća znanja: o gradi, knjižnici, informacijskom managementu i poučavanju koja su neophodna ukoliko školski knjižnicar želi učinkovito razvijati i obavljati knjižnicnu djelatnost.

U rastućem informatickom okruženju, školski knjižnicar mora planirati i znati koristiti razlicite informacijske vještine, te u tome poučiti i nastavnike i ucenike. Zbog toga se mora neprestano strucno usavršavati.

Rad i upravljanje

Za osiguravanje učinkovitog i odgovornog rada potrebno je sljedeće:

• rad školske knjižnice mora se organizirati tako da se jasno definiraju ciljevi, prioriteti i usluge u odnosu na nastavni plan i program;
• organizacija rada i vodenje školske knjižnice moraju biti u skladu sa standardima struke;
• svim članovima školske zajednice mora biti osigurano korištenje usluga školske knjižnice koja djeluje unutar lokalne zajednice;
• mora se poticati suradnja s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižnicarima i informacijskim stručnjacima, te lokalnim i društvenim skupinama.

Međunarodno udruženje knjižničarskih udruženja i institucija

The International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA)

                                                                                                                  IFLA's History

Founded on 30 September 1927 at the Annual Meeting of the UK Library Association in Edinburgh, Scotland, IFLA has had a long, rich and at times tumultuous career on its way to becoming the global voice of the library and information profession.

The International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) is the leading international body representing the interests of library and information services and their users. IFLA sada ima 1500 članova u oko 150 zemalja diljem svijeta.  The Royal Library, the national library of the Netherlands, in The Hague, generously provides the facilities for our headquarters.

IFLA je napravila Manifest za školske knjižnice u kojemu su navedeni ciljevi i zadaće školskih knjižnica.