Gimnazija A. G. Matoša Đakovo

Pozitivno mentalno zdravlje uključuje dobar osjećaj o sebi, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje, svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja, sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom, bavljenje  aktivnostima koje nam pomažu da se razvijamo i sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa. Teškoće mentalnog zdravlja su privremena reakcija na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak, dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca te simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna.

Prema statistici jedno od petero djece i adolescenata u svijetu ima mentalni poremećaj ili problem i od njih tek 1 od 5 dobije odgovarajuću pomoć, polovina svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, procjenjuje se da u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450 milijuna ljudi.

Povodom dana mentalnog zdravlja zamolili smo našu novu pedagoginju Elenu Klobučar da nam kaže nešto više na tu temu.

Mislite li da se učenici u školi dovoljno često povjeravaju stručnim osobama poput Vas?

- Mislim da ne, ali za to ne mogu navesti nekog konkretnog krivca. Sve to je dovelo do toga da se stvorila kriva slika o stručnim službama i da smo mi netko tko kažnjava učenike i gdje dolaze samo problematični učenici što uopće nije tako. Takva slika se treba promijeniti jer stručne osobe u školi trebaju biti tu za sve učenike i pomagati im u rješavanju njihovih problema koji mogu utjecati na njihovo obrazovanje i školski uspjeh koji zapravo određuje neke njihove mogućnosti dalje u životu.

Koji su danas najzastupljeniji problemi kod učenika?

- Kod učenika u formativnim godinama najčešće se javljaju problemi depresije, anksioznosti, stresa i niže samopouzdanje. To sve može dovesti do toga da se ti mentalni problemi mogu fizički izražavati kao razne bolesti. Nažalost, učenici nemaju dovoljno povjerenja da se povjere stručnim službama u školi i riješe te probleme.

Znaju li učenici dovoljno o mentalnom zdravlju?

- Mislim da ne znaju. Što je isto problem školstva jer se fokusira na ocjene i ocjenjivanje znanja, a manje se posvećuju psihofizičkoj dobrobiti učenika koja je zapravo jedan od ključnih čimbenika za opći uspjeh učenika. U obrazovnim institucijama trebalo bi se raditi sa učenicima bilo to kroz različite radionice, predavanja, upoznavanja kako bi učenici stekli povjerenje da mogu u bilo kojem trenutku doći do stručnih osoba u školi i s njima razgovarati o svojim problemima te da u stručnim službama vide osobe od povjerenja koje će im stvarno pomoći.

Imaju li učenici dovoljno mogućnosti, materijala i informacija u školi na temu mentalnog zdravlja?

- Za našu školu ne mogu ništa reći jer sam tek počela raditi, ali općenito gledajući učenici nemaju dovoljno informacija i mentalnom zdravlju. To je još uvijek tabu tema. U Hrvatskoj tek se nedavno počelo govoriti o mentalnom zdravlju. Trenutno se puno više govori o mentalnom zdravlju studenta zato što je to diskurs kojeg su pokrenuli studenti.

Što mislite o današnjem stanju mentalnog zdravlja kod učenika?

- Vidi se to neko povećanje, ali, po meni, to ovisi iz dostupnosti previše informacija i toga da su učenici tu samo da uče i zbog toga se njihov glas ne čuje dovoljno. S jedne strane, puno više se govori o tome. Time se puno više problema može identificirati i na taj način se može pomoći učenicima. Ali svakako se vidi porast pritiska na učenike koji može prouzrokovati razne probleme poput anksioznosti, depresije, povećanog stresa, fizičkih bolesti i slično.

Marta Jaman, 3. b