Gimnazija A. G. Matoša Đakovo

WMO je međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Osnovana je s ciljem osiguranja globalne suradnje na opažanju vremeskih prilika i brze razmjene meteoroloških informacija. Osim toga WMO, u suradnji s nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, ima veliki udio u osiguranju hrane za svjetsko pučanstvo, kao i za zadovoljavanje zahtjeva za slatkom vodom kućanstava, poljodjelstva, industrije i drugog.

Učenici 2.b i 2. c razreda obilježili su Svjetski dan meteorologije na izbornoj nastavi fizike. 

Istražili su meteorološke postaje, napravili maketu meteorološke stanice te pratili vremensku prognozu od siječnja do ožujka.

Meteorološka postaja je mjesto na kojem se obavljaju redovita motrenja i mjerenja meteoroloških elemenata ; ( temperatura zraka, intenzitet i trajanje Sunčeva zračenja…itd…).

Meteorološke postaje razlikuju se prema broju elemenata koji se mjere, prema učestalosti motrenja i mjerenja te prema svrsi mjerenja.

Kako bi metode motrenja, kontrole i iskorištavanja podataka bile svuda jednake, osnovane su meteorološke službe.

Na Međunarodnome meteorološkom kongresu u Beču 1873. prihvaćena je klasifikacija meteoroloških postaja prema opsegu rada u četiri kategorije, no danas je podjela šira i obuhvaća : sinoptičke, klimatološke, kišomjerne, zrakoplovno-meteorološke, agrometeorološke, radarske, raketne, pomorske, istraživačke i dr…

Sinoptičke meteorološke postaje služe za potrebe prognoze vremena, imaju kvalificirano osoblje te instrumente za kontinuirano bilježenje tlaka, temperature i vlažnosti zraka, vjetra, oborina, trajanja sijanja Sunca te isparavanja. Neke takve postaje obavljaju motrenja svaka tri sata, a neke svaki sat.

Također se dijele na prizemne i visinske, prema tomu obavljaju li mjerenja u najdonjem sloju atmosfere ili provode mjerenja viših slojeva atmosfere.

Prizemne postaje dijele se na kopnene i pomorske.

Kopnene na one s osobljem i automatske.

Meteorološke zrakoplovne postaje služe za zaštitu zračnog prometa, nalaze se u zračnim lukama.

Agrometeorološke postaje prikupljaju podatke za potrebe poljoprivrede te provode i tzv. fenološka opažanja (početak listanja, cvatnje, opadanja lišća i dr.), a mjere i temperaturu tla.

Posebne meteorološke postaje dijelom i istraživačkog značenja, služe za mjerenje tzv. atmosferika (izbijanja zračnog elektriciteta), za radarska mjerenja, mjerenja ozona, Sučeva i drugih zračenja ili za ispitivanja vrlo visoke atmosfere raketama.

Meteorloški instrumenti

• Anemometar – brzine strujanja zraka (brzina vjetra).
• Aneroid – mjerenje atmosferskog tlaka.
• Barometar – mjerenje atmosferskog tlaka.
• Higrometar – mjerenje apsolutne ili relativne vlažnosti u nekoj tvari.
• Hipsometar – određivanje nadmorske visine.
• Kišomjer – mjerenje količine oborina.
• Nefoskop – mjerenje smjera i brzine gibanja oblaka.
• Piranometar – mjerenje količine Sunčeva zračenja.
• Pirheliometar – mjeri koliko neko zračenje može zagrijati tvar.
• Psihrometar – mjerenje vlažnosti zraka.
• Termometar – mjerenje temperature.