Gimnazija A. G. Matoša Đakovo

Eratosten je bio, između ostalog, i prvi precizni mjeritelj opsega Zemljine kugle. Kao knjižničaru bio mu je poznat podatak da određenog datuma u godini, točno u podne, sunce se izravno odbija iz dubokog bunara u blizini grada Siene smještenog na Rakovoj obratnici. Istog dana u podne Eratosten je u Aleksandriji izmjerio da sunčeve zrake zatvaraju s vertikalnim štapom kut od 7.5°. Budući da je znao udaljenost od Aleksandrije do Siene, kao i podatak da je Zemlja kugla, zaključio je da se opseg Zemlje odnosi prema luku od Aleksandrije do Siene (zračnoj udaljenosti) kao puni kut od 360° prema kutu 7.5° što ga zatvara luk Aleksandrija - Siena.

Na isti način smo i mi odlučili izmjeriti opseg Zemlje. Prema solarnom kalkulatoru, na našoj longitudi je najpovoljnije mjerenje trebalo biti u 11:58h. Okupili smo se profesorica Vesna Tomić i ja s učenicima iz 1.a naše škole te smo razradili plan što trebamo odraditi da bi izračunali opseg Zemlje ispred naše škole.

Potom smo izašli iz škole, pripremili štap duljine 1m i metar kojim ćemo izmjeriti duljinu sjene te pričekali 11:58h. Kada je došao taj trenutak, izmjerili smo duljinu sjene nekoliko puta, da greške budu minimalne.

Nakon mjerenja smo se vratili u učionicu. Budući da je srednja vrijednost izmjerenih sjena bila 101.5cm, izračunali smo da je kut koji sunčeve zrake zatvaraju s vertikalnim štapom jednak 45.42°.

Sada nam je još trebala zračna udaljenost od Đakova do ekvatora. Najbliža udaljenost od Đakova do ekvatora je bila ona od Đakova do grada Mbandaka u Demokratskoj Republici Kongo, a to je 5041km.

Sada smo lako uvrstili sve podatke u formulu i izračunali da je opseg Zemlje 39955.1km što je jako blizu stvarnom opsegu.

Napomenimo da je opseg Zemlje 40 076 km u području ekvatora, gdje je Zemlja najšira. Ovdje smo dobili opseg Zemlje koji prolazi preko Đakova.

Čestitke učenicima 1.a koji su sudjelovali u svemu navedenom, a to su: Mislav Matić, Ivan Skočibušić, Josipa Ivezić, Karlo Sesar i Patrik Ćurić.