Što je sociologija?

Lekcija 1.

Ishodi učenja sociologije

Izučavanjem ove nastavne jedinice učenici će spoznati

  koje su društvne I povijesne okolnosti pridonijele nastanku I razvoju sociologije.Pokušati postaviti temelje za razumijevanje važnosti I svrhe sociologije kao znanosti , odgovoriti na pitanje što sociologija proučava, upoznati sličnosti I razlike sociologije sa drugim društvenim znanostima , kako nastaju sociološke teorije.

Učenici će moći objasniti pojmovima: sociologija, društveno ponašanje, društveni odnosi, društvene pojave, razlikovati društvene znanosti.

Učenici će razviti sposobnoti kritičkog mišljenja(argumentirano obrazlaganje svog stajališta o društvenom ponašanju, društvenim pojavama I odnosima),  moći će komparirati društvene znanosti.

Učenici će usvojiti  poštivanje različitih kultura, običaja, ponašanja, međusobnog uvažavanja, doprinositi pozitivnim promjenama u društvu (nenasilno rješavanje problema, razvijanje kulture dijaloga)

Čovjek je prirodno I društveno biće.

Živimo u društvu velikih društvenih kriza, sukoba I promjena. U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja koji nadilazi društveni razvoj.

Kakva je budućnost društva, pitaju se sociolozi???

Sociologija je oko nas, ona nas prati kroz život.

Pojam sociologija dolazi od latinske riječi  socius - zajednički, saveznički, drug, saveznik;

grčke riječi -  logos - govor, um, razum, misao, riječ

Ocem sociologije se smatra Auguste Comte, francuski mislilac (matematičar, filozof, sociolog)

Vjerovao je da se opažanjima mogu donijeti zaključci  o odnosima između društvenih pojava, razvijati spoznaje o društvu I predvidjeti budući društveni događaji.

“Znati da bi se predvidjelo, predvidjeti da bi se djelovalo” - Auguste Comte

Po njemu sociologija je u stanju da učini dobro čovječanstvu time što će znanstvenim putem pomoći razumijevanju a time I predviđanju I ovladavanju I usmjeravanju čovjekova ponašanja.

- Je li moguće spriječiti I predvidjeti neke društvne događaje. Navesti primjer kojim ćeš potkrijepiti svoje stajalište?

Što je sociologija?

Postoje li druge znanosti s istim predmetom istraživanja?

Koje su razlike između njih?

Sociologija je znanost  koja se bavi sustavnim istraživanjem I tumačenjem društvenog ponašanja ljudi, društvenih odnosa I pojava.

Sociologija nam nudi razumijevanje svijeta oko nas. Nastala je kroz 19. stoljeće.

Što više poznajemo strukturu svijeta, to bolje možemo razumjeti pojave I promjene  u suvremenom društvu, kojima je često obilježje da su snažne I brze. Većina ljudi svijet promatra kroz iskustvo koje stjčemo u vlastitom životu. Sociologija, ipak ukazuje na potrebu usvajanja  jednog mnogo šireg pogleda o tome zbog čega smo onakvi kakvi jesmo I o tome zašto se ponašamo onako kako se ponašamo.

Ona nas uči da ono što smatramo prirodnim, neizbježnim, dobrim ili istinitim ne mora nužno tako I biti I da su date činjenice našeg života pod snažnim utjecajem historijskih I društvenih sila.(A. Giddens – romantična ljubav -danas dominira,  prije očuvanje obiteljske imovine I rađanju djece)

- Što je za vas društvena struktura, društveno ponašanje, društveni odnos, društvene pojava? (kkroz naredne lekcije ćemo pojmove detaljno obraditi)

- Odrediti koja slika prikazuje društveni odnos, društveno ponašanje , društvenu pojavu.

- Je li moguće odvojeno razumijevati društveno ponašanje, društvene odnose , društvene pojave?

Već smo konstatirali da sociologija nije jedina znanost koja za predmet proučavanja ima društvo.

-Koje znanosti proučavaju društvo? Kako ga proučavaju? Po čemu se razlikuju?

To su: ekonomija, političke znanosti, psihologija, antropologija, povijest.

Ekonomija - proučava proizvodnju I distribuciju roba I usluga u društvu.

Sociolozi procese proizvodnje I I distribucije roba I usluga  promatraju u širem  društvenom kontekstu  uključujući u analizu  kulturu, norme, specifičnog povijesnog konteksta itd.

Što slika simbolizira, od kada ljudi koriste pelet za grijanje?

Političke znanosti - proučava strukturu vlasti I međunarodnih odnosa

Sociolozi će proučavati teme kao politički stavovi, društvene klase I drugi čimbenici koji utječu na političko ponašanje.

Što mislite,  što sve utječe na političke stavove ljudi?

Psihologija - se bavi proučavanjem unutarnjh stanja I ponašanja pojedinaca.

Sociolozi proučavaju društvene situacije I okolnosti koje vode k pojavi  određenih ponašanja.

Koje situacije dovode do ovog oblika ponašanja prikazanog na slici?

Antropologija - proučava kulturne I biološke različitosti ljudi, njegovu evolucijsku prošlost I srodnike primate.

U novije vrijeme sve je teže razlučiti gdje počinje antropologija, a završava sociologija.

Povijest - proučava prošle događaje, pokazujući te događaje kao rezultat društvenih procesa.

Povijesna dimenzija je bitna za sociologiju jer svijet u kojem živimo možemo razumjeti tek ako ga možemo povezati  I usporediti sa prošlošću.

Svaka od znanosti koje se bave proučavanjem društva I čovjeka objašnjava određene  strane društvenog života.Sociologija je opća društvena znanost zato što se bavi cjelinom svih društvenih pojava, prilazi društvenoj  pojavi sa gledišta njene cjelovitosti I povezanosti sa dugim društvenim pojavama.

Sociologija kao društvena znanost pruža znanja o društu u cjelini I povezanosti I međuovisnosti društvenih pojava.Uočava povezanost pojedinca, kulture I društva.

Sociologija kao znanost koja se bavi proučavanjem društva, nastaje pod utjecajem povijesnih događaja koje povezuje prosvjetiteljstvo.

Filozofski I društveni pokret nastao u Europi u 18. Stoljeću  često se nazivaa I DOBOM RAZUMA. Filozofi prosvjetiteljstva razvili su ideje kao što su sloboda misli i izražavanja, kritika religije, vrijednost razuma  i znanosti , predanost društvenom napretku I važnost individualizma.

Uz prosvjetiteljske ideje I političke revolucije započete  Francuskom revolucijom potkraj 18. stoljeća  su bile osnovni i neposredni čimbenik u razvoju sociologije I industrijska revolucija I nastanak kapitalizma (urbanizacija, razvoj znanosti,odnos prema religiji).

- Domaća zadaća - provjera razumijevanja sociologije

- Opisati futuristički pristup Sociologije kao znanosti? ( u obliku eseja)

Irena Rudež, prof.